Ljetno računanje vremena: Pomicanje kazaljke na satu, donosi promjene u potrošnji struje i svakodnevici

U noći sa subote na nedjelju prestaje zimsko i započinje ljetno računanje vremena. Satovi se pomiču unaprijed za jedan sat, s 2:00 na 3:00 sata.

Promjene u tarifama struje

HEP podsjeća potrošače da se prelaskom na ljetno vrijeme mijenjaju tarifni intervali za obračun struje. Električna energija trošena od 8:00 do 22:00 sata obračunavat će se prema višoj tarifi, dok će u razdoblju od 22:00 do 8:00 sati vrijediti niža tarifa.

Obveza paljenja svjetala na vozilima

Vozači će još neko vrijeme morati tijekom dana koristiti svjetla na automobilima. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, dnevna svjetla obvezna su od 1. studenoga do 31. ožujka.

Prednosti i izazovi ljetnog vremena

Ljetno računanje vremena donosi dulje razdoblje dnevnog svjetla, što može smanjiti potrošnju električne energije. Ipak, stručnjaci upozoravaju da gubitak jednog sata sna može kod nekih ljudi izazvati kratkotrajne probleme sa spavanjem te potencijalne zdravstvene tegobe.

Rasprava o ukidanju pomicanja sata

Europska komisija je prije nekoliko godina predložila ukidanje sezonskog pomicanja sata, no države članice nisu postigle dogovor. Odluka o trajnom usvajanju ljetnog ili zimskog vremena ovisi o zemljopisnom položaju pojedine države, pa se sezonsko pomicanje sata za sada zadržava kao kompromisno rješenje.

Povijest ideje o ljetnom vremenu

Ideju o ljetnom računanju vremena prvi je predložio Benjamin Franklin 1784. godine – ali u šali. Ipak, o njegovoj praktičnosti raspravlja se već više od dva stoljeća.

Standardizacija ljetnog računanja vremena unutar Europske unije provedena je 1996. godine, a danas ova praksa obuhvaća 512 milijuna građana EU-a te milijune stanovnika susjednih zemalja Europe.