LJUTE LI GA ZAGREPČANI KOJI NISU RATOVALI? Gospodin i heroj: ‘Ne, ali mi je žao što takvi danas vladaju Hrvatskom’

U Zagrebu je danas dvostruko slavlje: uz proslavu Dana državnosti, metropola danas obilježava Dan branitelja Grada Zagreba.

Zagreb je dao nemjerljiv doprinos u Domovinskome ratu. Oko 68.000 zagrebačkih branitelja branilo je hrvatske granice, od Vukovara do Dubrovnika. Više stotina Zagrepčana svoje je živote položilo u temelje suverene Republike Hrvatske, a gotovo 7000 ih je sa statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida zbog ranjavanja, ozljeđivanja ili bolesti kao izravne posljedice rata.

U Zagrebu je imao tvrtku i lagodan život, ali u ratu je potražio pravdu

Među brojnim zagrebačkim herojima Domovinskog rata, posebno je važno istaknuti Zvonu Ćurkovića, poznatog branitelja Vukovara koji je svoje prve “ratne vještine” kao dječak stjecao u igri sa svojim vršnjacima na ulicama Svetog Duha. 

“Kada sam napunio 23 godine, igra je postala surova stvarnost. Iako sam u to vrijeme bio dobro situiran, imao uspješnu tvrtku sa 14 zaposlenika, kuću, automobil i dobar društveni život, dolaskom rata smatrao sam kako je došlo vrijeme da ispravim dugogodišnje nepravde koje je Hrvatska proživljavala od bivšeg režima.”

Zvone kaže da su istina i pravda bili jedini motivi zbog kojih se priključio obrani Hrvatske:

Heroj HOS-a: “Nemam ništa protiv bilo kojeg naroda”

Foto: Damir Radnić

“Početkom rata sam bio mlad, ali dovoljno star da znam grubu istinu o komunistima i o zemlji koja, zapravo, nije propala ’91., već je propala ’45. Uistinu, nisam imao ništa protiv bilo kojeg naroda, ali tako monstruozna tvorevina nije smjela opstati. U rat protiv takvih me nije tjeralo ništa osobno niti sam bio motiviran nepravdama koje je od tog režima doživio netko meni blizak. Jednostavno, radilo se o mojim načelima”.

“Ljudi koji nisu željeli Hrvatsku, danas njome dominiraju”

Na pitanje kako se uklopio u civilni život metropole po povratku s bojišnice i je li bio ljut na sugrađane koji se nisu priključili obrani Hrvatske, smireno kaže:

“Nisam zamjerao Zagrepčanima koji nisu išli u rat, iako je uglavnom riječ o dominantnim, ‘kulturnim’ ljudima koji i danas imaju ‘moć’. Moje ratovanje bila je moja odluka i sve bih opet ponovio. Za dobrom djelima, čovjek se nikad ne kaje. No, jesam li nakon svega zadovoljan i mislim li da Hrvatska treba izgledati ovako kako izgledam danas? Ne. I to upravo zbog skupine ljudi koje sam već gore spomenuo… Zbog ljudi koji nisu išli u rat, koji nisu željeli Hrvatsku, a ipak danas dominiraju našom zemljom. To je za mnoge frustrirajuće, no ne i za mene. Ponavljam, nisam sretan zbog tog ishoda, ali sam pomiren sam sa sobom pa sve lakše podnosim. Imam, recimo to tako, lijep unutrašnji standard. 

“Cijela civilizacija ubrzano ide u ponor”

Govoreći o situaciji u Hrvatskoj koja “ide prema dolje”, Zvone napominje kako je stvar globalnog “trenda”:

“Općenito, nisam zadovoljan cijelom civilizacijom jer je okrenula leđa Bogu. Idemo u ponor i to ubrzano. Zaboravili smo biti zahvalni suncu što ga još uopće imamo.”

Za kraj, Ćurković podvlači kako ne dopušta da ga sudjelovanje u Domovinskom ratu odredi kao osobu:

 “To je jedan sudbinski segment mog života i smatram da bi svaki branitelj trebao biti puno više od toga. Mene osobno ne zanimaju previše birtije i priče o ‘staroj slavi’. U to se ne dira, osim u posebnim prigodama ili obljetnicama.”