LOŠA KOMUNIKACIJA Zadarski studenti istražili utjecaj pandemije na mentalno zdravlje: ‘Stožer je ubio građane u pojam‘

Članak Marka Galića, Luke Mustapića i Leona Sića o istraživanju objavljen je u prestižnom stručnom časopisu “Frontiers in Psychology”.

“COVID-19 Related Knowledge and Mental Health: Case of Croatia” naslov je članka objavljenog u prestižnom stručnom časopisu “Frontiers in Psychology”, a koji potpisuju trojica zadarskih studenata psihologije Marko Galić, Luka Mustapić i Leon Sić, te profesorice Ana Šimunić sa Sveučilišta u Zadru i Sabrina Cipolletta iz Padove.

O značaju tog časopis govore sljedeći brojevi: Frontiers je peti najcitiraniji izdavač znanstvenih članaka u 2020.; radovi objavljeni u Frontiersu citirani su 1,6 milijuna puta; 1,1 milijun puta spomenuti su na društvenim mrežama, a pregledani i skinuti su više od milijardu puta. Uspjeh je to veći što je trojici studenata ovo prvi članak na kojem su radili pri čemu su profesorice sugerirale potrebne promjene prije slanja prve verzije i nakon pristizanja recenzija, piše Slobodna Dalmacija.

Marko je rođen 1998. u Splitu gdje je maturirao u IV. gimnaziji „Marko Marulić“, Luka 1996. u Imotskom, gdje je završio Gimnaziju doktora Mate Ujevića dok je Leon rođen 1998. u Osijeku, a maturirao je u Pomorskoj školi Zadar.

Marko i Luka su u kolovozu, odnosno rujnu 2020. stekli diplomu sveučilišnih prvostupnika psihologije. U listopadu su upisali prvu godinu diplomskoga studija. Leon je student treće godine preddiplomskoga studija i trenutno priprema istraživanje za svoj završni rad.

Neprovjerene infromacije

Od pojave prvoga slučaja zaraze novim koronavirusom krajem veljače hrvatska javnost bila je bombardirana velikim količinama informacija, a neprovjerene informacije najbrže su se širile na društvenim mrežama i različitim aplikacijama. Stoga su njih trojica odlučila istražiti koliko su hrvatski građani dobro informirani o bolesti COVID-19.

- Od ideje do početka provedbe istraživanja prošlo je manje od tjedan dana. Upitnik je posložen za samo dva dana vikenda. Istraživanja u psihologiji se pažljivo planiraju, no okolnosti su bile takve da je trebalo brzo reagirati – započinju studenti svoju priču. Nakon odabira konstrukata koji će se istraživati, obratili su se Etičkom povjerenstvu Odjela za psihologiju sa zamolbom za provedbu istraživanja.

- Etičko povjerenstvo prepoznalo je važnost i potrebu takvoga istraživanja te ga je odobrilo u rekordno brzom roku, za manje od dva sata. Poveznica za rješavanje upitnika aktivirana je u poslijepodnevnim satima 18. ožujka, dan uoči početka lockdowna u Hrvatskoj. Planirali smo prikupljati odgovore sedam dana, no jutro nakon potresa u Zagrebu, 23. ožujka prekinuli smo prikupljanje. Potres je značajan i stresan životni događaj koji je mogao utjecati na odgovore ispitanika – kazuju nam.

No, već su bili prikupili mnogo više odgovora nego što su planirali, odazvalo se 1244 sudionika. Osim sociodemografskih podataka sudionici su rješavali test znanja o koronavirusu koji se sastojao od osam pitanja, a sastavio ga je istraživački tim koristeći se stranicom Svjetske zdravstvene organizacije o COVID-u, nakon čega su slijedila pitanja o mentalnom zdravlju (anksioznosti i depresivnosti) te optimizmu i pesimizmu.

Pozornije iščitavanje podataka u testu znanja omogućilo je Marku i Luki da dio podataka predstave kao seminar iz kolegija Social Psychology and Health na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Padovi gdje su trebali otići na Erasmus, ali ih je pandemija u tome spriječila te su cijeli Erasmus proveli u svojim domovima, prateći nastavu i polažući ispite preko Zooma.

Kazuju nam kako je prof. Sabrina Cipolletta bila oduševljena nakon izlaganja seminara – prvi put se našla u situaciji da su studenti na preddiplomskoj razini studija sami, bez ikakve pomoći profesora proveli tako opsežno istraživanje.

Ponudila im je pomoć u pisanju znanstvenog članka, a poslije se u pripremi članka istraživačkom timu pridružila i prof. Ana Šimunić s Odjela za psihologiju u Zadru. Članak je poslan u tematski broj o COVID-u časopisa Frontiers in Psychology. Objavljivanje članka u časopisu inače se plaća 2950 američkih dolara, no svi radovi prihvaćeni za objavljivanje u tematskom broju objavljeni su bez naknade.

- Najvažniji nalaz provedenoga istraživanja jest kako različite informacije različito djeluju na mentalno zdravlje hrvatskih građana. Tako su npr. sudionici istraživanja koji su znali kako je pranje ruku najučinkovitiji način zaštite od zaraze novim koronavirusom bili anksiozniji, depresivniji i pesimističniji u odnosu na sudionike koji nisu znali taj podatak, dok su sudionici koji su znali kako se virus prenosi bili manje anksiozni i pesimistični u odnosu na sudionike koji to nisu znali – kazuju tri mlada istraživača.

Velika odgovornost

Također utvrdili su kako su više razine anksioznosti i pesimizma predviđale više razine znanja o pranju ruku, dok su niže razine anksioznosti i pesimizma predviđale više razine znanja o načinima prijenosa. Rezultati istraživanja sugeriraju kako stručnjaci u javnome zdravstvu imaju veliku odgovornost kada se obraćaju građanima: poruke stručnjaka ponekad mogu prestrašiti građane koji su ionako dobro informirani o najgorim posljedicama zaraze jer su oni ili njima bliski pojedinci doživjeli to iskustvo. Dakle, moguće je da poruke dodatno prošire znanje građana, no istovremeno se može javiti strah da se upravo to o čemu se govori dogodi njima bliskim osobama ili njima samima.

Ističu i kako s obzirom na to da je istraživanje provedeno u samo jednoj vremenskoj točki, nije moguće govoriti o uzročno-posljedičnim vezama, ali ni o tome je li se i na koji način mentalno zdravlje hrvatskih građana mijenjalo u pandemiji. Nalazi drugih istraživanja ističu kako su za vrijeme prvog lockdowna uslijed neizvjesnosti i straha od nepoznatog ljudi bili anksiozniji, manje zadovoljni životom te su doživljavali manje pozitivnih emocija.

- Neosporno je da o virusu sada puno više znamo nego na početku lockdowna, međutim, moguće je pretpostaviti kako su zbog loše krizne komunikacije Stožera i Vlade RH koji ne daju ni jasne ni pravovremene ni cjelovite informacije građani anksiozni jer jednostavno ne znaju što donosi novi dan, a brojke o broju novooboljelih i zaraženih sugeriraju kako je situacija ozbiljna.

Kakva će situacija biti nakon drugog lockdowna, trenutno možemo samo nagađati, no istraživanja sugeriraju kako će polovica građana uslijed promjena izazvanih pandemijom biti otporniji nego su biliranije, četvrtina građana funkcionirat će još bolje nego prije pandemije, odnosno doživjet će post-traumatski rast dok će preostala četvrtina razviti određene poteškoće mentalnog zdravlja - kazuju naši sugovornici.