M. Stefanov: Ovo je zlatno razdoblje za američku industriju naoružanja
Prva polovica ove godine pokazala se izuzetno uspješnom za američku državnu Agenciju za obrambenu suradnju, koja je u ime vlade zadužena za prodaju američkog naoružanja i vojne opreme u inozemstvu. U prvih sedam mjeseci ove godine Agencija je sklopila 44 sporazuma s inozemnim kupcima velike vrijednosti
Američki proizvođači naoružanja nikada nisu bolje poslovali jer je praktički cijeli svijet u ratnim pripremama. S druge strane, našli su se zatrpani narudžbama koje objektivno, prema instaliranim proizvodnim kapacitetima, uključujući i angažiranu radnu snagu, ne mogu ispuniti u kratkom vremenu. Tomu se pridružuje i problem prekida dobavnih pravaca za sirovine i pojedine komponente.
Uz narudžbe iz Europe koja je praktički u ratu s Rusijom, u izrazitom su porastu i narudžbe iz Azije koje će američkoj industriji osigurati desetke milijardi dolara u idućim godinama.
Novi val
Zaoštravanje napetosti oko Tajvana kao segmenta višegodišnjeg sučeljavanja u regiji Indo-Pacifika SAD-a i njegovih azijskih saveznika s jedne strane i Kine s druge strane dalo je dodatni poticaj zahuktaloj regionalnoj utrci u naoružanju i još više zatrpalo narudžbama američke proizvođače oružja.
Dok Kina demonstrira silu oko Tajvana kao odgovor na iskazivanje američke podrške njegovoj neovisnosti, usporedno povećava proizvodnju naoružanja za svoje oružane snage i ubrzano gradi ratnu flotu, pa tako primjerice u ovom trenutku simultano gradi čak šest velikih raketnih razarača Type 052D naoružanih protubrodskim raketama i krstarećim projektilima. Za to vrijeme američki pacifički saveznici zbijaju redove, jačaju svoje vojne i političke veze sa SAD-om i Velikom Britanijom, obnavljaju stare regionalne vojne saveze i nabavljaju novo naoružanje. Japan je kao najmoćnija regionalna sila pokrenuo novi val tehnološke modernizacije svojih oružanih snaga, posebice zrakoplovstva i ratne mornarice, i promijenio obrambenu doktrinu tako da ona dopušta djelovanje japanskih obrambenih snaga izvan japanskog teritorija.
Japan je tako u srpnju uspio pribaviti suglasnost američke vlade za kupnju 150 raketa zrak-zrak tipa AIM-120 Amraam, posljednjih verzija, kojima će se opremiti njihovi borbeni avioni F-35. Glavni izvođač posla vrijednog 293 milijuna dolara je Raytheon Technologies. Prema izjavi State Departmenta koji je odobrio prodaju isporuka Amraama, novih verzija, to će “poboljšati sposobnost Japana da odgovori na sadašnje i buduće prijetnje prema japanskom teritoriju, čime će braniti istovremeno i japansku domovinu i američko osoblje stacionirano u Japanu”.
Istoga dana kada je odobrena prodaja raketa Japanu, Singapur je dobio dozvolu od američkih vlasti za kupnju laserski navođenih bombi i drugog sofisticiranog naoružanja od SAD-a za 630 milijuna dolara.
Ograničeni kapaciteti
Nekoliko dana ranije i Australija je od Washingtona dobila odobrenje za kupnju 80 projektila zrak-zemlja proizvođača Lochkeed Martin za 235 milijuna dolara. Južna Koreja također je ugovorila kupnju samonavodećih protupodmorničkih torpeda u vrijednosti od 130 milijuna dolara, kojima će opremiti svoje helikoptere MH-60R, namijenjenih za protupodmorničko ratovanje.
Prva polovica ove godine pokazala se izuzetno uspješnom za američku državnu Agenciju za obrambenu suradnju (Defense Security Cooperatin Agency), koja je u ime američke vlade zadužena za međunarodnu obrambenu suradnju i prodaju američkog naoružanja i vojne opreme u inozemstvu. Prema javno publiciranim podacima, u prvih sedam mjeseci ove godine Agencija je sklopila 44 sporazuma s inozemnim kupcima velike vrijednosti, što sklapanjem konačnih ugovora, što potpisom preliminara. Jedan od takvih poslova je i prodaja Njemačkoj 35 lovaca F-35,taj posao vrijedi čak 8,4 milijarde dolara. Broj sklopljenih poslova Agencije za obrambenu suradnju posljednjih godina kontinuirano raste. Tijekom prošle godine Agencija je sklopila 40 ugovora veće vrijednosti. U istom razdoblju 2019. godine sklopila je 25 ugovora. Američki proizvođači naoružanja i vojne opreme suglasni su u procjeni da će sljedećih godina u okolnostima rasta napetosti u Europi oko rata u Ukrajini i u Aziji napetosti oko Tajvana proizvodnja i prodaja naoružanja procvjetati. Uvjerenja su da predstoji zlatno razdoblje za američku industriju naoružanja i vojne opreme. No s takvim rastom potražnje narudžbi i proizvodnje sve uočljivija su ograničenja opskrbnih lanaca i s druge strane proizvodnog kapaciteta industrije. Vodeće tvrtke američke vojne industrije, Lockheed, Boeing, Raytheon, Northrop Grumman i General Dynamics, utrkuju se s vremenom kako bi zadovoljili potražnju američkih saveznika. Njihovi čelnici ukazuju na probleme osiguranja komponenti za proizvode i potrebne radne snage.
Osnovna obuka
Direktor istraživanja za National Security Supply Chain Institute iz sastava think-tanka RAND Corporation, Bradley Martin, za Nikkei Asia izjavljuje da su, poput većine proizvođača, i američki proizvođači oružja “izgradili raspršene opskrbne lance jer je ekonomski isplativo tražiti najjeftinije i najproduktivnije izvore”. To sasvim dobro funkcionira kada ne postoje poremećaji na tržištu i u logistici,no kada dođe do takvih poremećaja, treba prilagoditi proizvodnju, za što treba i novca i vremena. Povećanje opsega proizvodnje zahtijeva i angažiranje novih radnika, a da bi oni postali učinkoviti, također je potrebno vremena barem onoliko koliko se mora izdvojiti za osnovnu obuku.
Izvršni direktor Lockheeda, najmoćnije svjetske tvrtke u obrambenom sektoru, James Taiclet, na konferenciji za novinare 19. srpnja izjavio je da je američka vojna industrija u rastu, ali da će trebati dvije do tri godine da se potražnja formalizira u obrambenim ugovorima s obzirom na potrebu odobrenja od State Departmenta i Kongresa za inozemne kupce, a za već sklopljene ugovore potrebno je vrijeme da se naoružanje proizvede. Kao jedan od najvećih problema istaknuo je probleme u dobavnim lancima kroz koje usporeno prema konačnom proizvođaču putuju motori, sirovine i poluvodiči.
No, prema Kathy Warden, izvršnoj direktorici Northropa, pred američkom vojnom industrijom su sjajni dani. Ona navodi: “Uočavamo temeljnu promjenu u globalnom izdvajanju resursa za obranu i nacionalnu sigurnost, poglavito u Europi. Geopolitičko okruženje istaknulo je povećane zahtjeve za jačanjem obrane i odvraćanja. U SAD-u je to rezultiralo snažnom dvostranačkom potporom izdvajanjima za obranu. I Zastupnički dom i Senat izglasali su povećanje američkog ukupnog proračuna za nacionalnu sigurnost za fiskalnu godinu 2023. za više desetaka milijardi dolara, više od onoga što je tražio predsjednik Joe Biden”.
Trend rasta
Warden je dodala da pri ovakvom razvoju zbivanja u svijetu ne vidi ništa što bi preokrenulo trend rasta obrambene potrošnje kako SAD-a, tako i drugih država u svijetu, čime je američka vojna industrija u tako povoljnoj poziciji u kakvoj je rijetko bila posljednjih desetljeća.
Za razliku od globalnog rata protiv terorizma koji je također povećao obrambena izdvajanja i poslove vojnoj industriji, ali su za njega bile potrebne manje količine naoružanja i niže tehnološke razine, za nadmetanje između globalnih sila SAD-a, Kine i Rusije koje je u tijeku, kao i nadmetanja između regionalnih sila u okviru tog velikog sukoba velesila potrebne su mnogo veće količine naoružanja, i to vrhunske tehnološke razine. Bez ikakve dvojbe, veliki globalni sukob demokracija i autokracija, kako ga opisuje američka administracija, pokrenuo je industrijski skok i renesansu američke vojne industrije od koje kupci u promijenjenim geopolitičkim okolnostima sada naručuju najsofisticiranije i najskuplje naoružanje koje je nekada bilo rezervirano samo za SAD i njegove najbogatije saveznike. Takvo naoružanje sada žele svi, ne pitajući za cijenu.
