Marko Perković Thompson – put i uloga u Domovinskom ratu

Thompson nije samo glazbenik, on je daleko više od toga. On je dragovoljac obrambenog Domovinskog rata.

Thompson je rođen 27.10.1966. u Čavoglavama, najpoznatijem hrvatskom selu, koje je postalo poznato tek nakon snimanja kultne pjesme “Bojna Čavoglave”, 1991. godine. Ova je pjesma stekla kultni status među hrvatskim braniteljima još u vrijeme Domovinskog rata, a taj se status zadržao u narodu i nakon rata. Ova pjesma to duguje i činjenici što je ona nastala obrnutim putem od klasičnog za to vrijeme. 

 

Pjesma je, naime, nastala na frontu i tek je s fronta stigla na radio postaje, te kao takva, postaje prva značajnija domoljubna pjesma iz tog doba koja poziva na izravan otpor velikosrpskom agresoru.

Zbog neposrednosti svoje poruke i odudaranja od formata tadašnjih domoljubnih šlagera, pjesma je preko noći “zaludila” cijelu zemlju i proslavila njenoga autora. Gardisti su tražili od Radio Šibenika da pjesmu pušta minimalno desetak puta na dan, jer će “u protivnom srušiti radijske odašiljače”. 

Po početku Domovinskog rata, godine Marko se kao dragovoljac pridružio Zboru narodne garde, a bio je pripadnik Samostalnog voda Čavoglave.

Samostalni vod Čavoglave službeno je osnovan 17.09.1991. godine. Do polovice listopada djeluje sam. Tada dolazi 114. brigada HV-a, inače prva pričuvna brigada u Hrvatskoj, u čiji sastav ulazi i Samostalni vod Čavoglave. Zajednički drže položaje od Moseća do vrha Svilaje, što je zapravo prva crta obrane na kojoj je spriječen prodor JNA i četnika prema Splitu. Vod “Čavoglave” drži spomenute položaje uz izmjene nekoliko brigada među kojima je i slavna 3. imotska bojna 4. gardijske brigade HV-a.

Tako ostaje do jeseni 1992. godine kada vod ulazi u sastav 142. drniške brigade HV-a i sudjeluje u svim ratnim oslobađajućim operacijama u kojima sudjeluje i 142. brigada i završava svoj ratni put kad završavaju i sve ratne operacije Ljeto 95, Oluja, Maestral…

Na položaju u Čavoglavama, u sklopu voda, bilo ih je šestorica koji su se zvali Marko, pa su njemu dali nadimak po staroj američkoj strojnici “Thompson” koju je nosio. Thompson ubrzo pušku zamjenjuje nekom prikladnijom i svrsishodnijom, no nadimak ostaje sve do danas.

Pripadnici Samostalnog voda Čavoglave na svojim uniformama imaju i oznake Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), te stoga himna postrojbe i jedna od najpopularnijih domoljubnih pjesama iz vremena rata počinje stihom “Za dom spremni“, koji je službeni i legalan pozdrav HOS-a, jedne od sastavnica pobjedničke Hrvatske vojske.

O popularnosti i važnosti te pjesme za hrvatski narod u ratnom vihoru svjedoče i zapisi iz Slobodne Dalmacije iz tog vremena.

Također, u vrijeme rata, pjesma Bojna Čavoglave prepjevana je u raznim inačicama s hrvatske i bošnjačke strane, dok je manje poznata činjenica da je prevedena i na talijanski jezik, a u novije vrijeme pojavila se čak i jedna verzija na ukrajinskom jeziku, a postojale su i brojne lokalne varijante širom Hrvatske što također govori o njenom značaju.

Nakon što se obistinilo Thompsonovo predviđanje iz pjesme u kojemu poručuje četnicima da nikada neće ući u Čavoglave, Thompson u vrijeme agresije na Hrvatsku održava brojne humanitarne koncerte u domovini i iseljeništvu, a njegove pjesme su od prvog do posljednjeg albuma prožete domoljubnim duhom, nacionalnim ponosom i ljubavi prema domovini.

Uz Bojnu Čavoglave, Thompsonova najznačajnija pjesma iz vremena Domovinskog rata je pjesma “Anica, kninska kraljica”, u kojoj Thompson najavljuje ulazak Hrvatske vojske u Knin. Povremeno se na društvenim mrežama pojavi svjedočanstvo pojedinih branitelja koji tvrde koliko im je na moral utjecala ta pjesma puštena na motorole netom prije početka akcije Oluja.

I nakon završetka Domovinskog rata, Marko Perković Thompson, nastavlja kroz svoje pjesme progovarati o društvenim nepravdama, iz zaborava izvlači važne povijesne događaje i narodu približava vrijednosti na kojima počiva hrvatski narod.