VIJESTI Najčitanije

MIRKO FILIPOVIĆ: ‘Nije bilo pitanje hoću li uspjeti, nego kada. To je bila takva upornost i volja u što bi se mnogi mogli ugledati’

MIRKO FILIPOVIĆ: ‘Nije bilo pitanje hoću li uspjeti, nego kada. To je bila takva upornost i volja u što bi se mnogi mogli ugledati’

Od kada se umirovio Mirko Filipović nije previše izlazio u medije a niti za vrijeme karijere nije patio od medijske pozornosti, njemu je to dolazilo samo od sebe pobjedama u ringu.

I kada mislite da ste sve saznali o jednom velikom šampionu, nakon gostovanja na HRT-u u emisiji “U svom filmu“, shvatite kolika je bila želja i upornost iza svakog njegovog udarca, poraza ili pobjede.

Mirko se u emisiji prisjetio svojih početaka koji su bili prekinuti ratnim vihorom pa je morao napustiti Privlaku i otiči u izbjeglištvo u Ludbreg kod obitelji Varga.

“Već prije rata, s 13-14 godina počeo sam samoinicijativno, jedan remenar iz Vinkovaca sašio mi je vreću od šatorskog krila, svaka dva tjedna je puknula, pa sam mu nosio da sašije. Ja sam to volio, nikome nije bilo jasno zašto. To je bila dječačka strast i ljubav, kao da sam osjetio da će to jednog dana biti moj poziv. Nisam ja tada razmišljao da ću jednoga dana živjeti od toga, osigurati si egzistenciju, putovati po svijetu, biti prepoznatljivo lice tog sporta. Ne, jednostavno sam to volio!”

“Bit ću iskren, bilo je to vrijeme rata, ali meni osobno je to bio najljepši dio života, taj treći razred srednje škole. Bio sam smješten u Ludbregu, u obitelji Varga, koji su me primili kao svoje treće dijete. Imali su dvoje djece, imaju još uvijek Martinu i Igora, s Igorom sam dijelio sobu. To je bio prekrasan period u mom životu. Bez obzira na to što je bio rat, ja sam bio klinac, tek sam napunio 17 godina, ali, Varaždin i Ludbreg ostali su mi u prekrasnom sjećanju.”

Prva prekretnica dogodila se kada je bio u 3. razredu srednje škole tada su prepoznali njegov talent i upornost.

“U 3. razredu srednje škole, bila su dva gospodina iz Varaždina koji su gledali trening, ja sam tada trenirao u karate klubu Varaždin, nije bio kick-boxing klub, a mene karate kao karate, beskontaktni, nije zanimao. Priključio sam se starijoj grupi koja je trenirala, tamo su me mlatili i prebijali i tamo se vidjelo da neću odustati. Usprkos batinama koje sam dobivao, ja sam svaku večer išao tamo na trening. Tamo su prepoznali talent, genetiku, upornost i vratio sam se u Zagreb i uspio upisati Policijsku akademiju.”, rekao je Mirko pa nastavio:

“Nisam to nikad završio jer nije bilo mogućnosti da završim. Gotovo dvije godine svako jutro sam ustajao, bio sam smješten prvu godinu u studentskom domu na Savi, to je jedan od razloga mog uspjeha, moj status je bio ‘ilegalac’ u studentskom domu. Nisam imao ni svoju sobu, nisam imao ništa, otac mi je umro četiri mjeseca prije toga. Nije bilo pitanje hoću li uspjeti, nego kada. To je bila takva upornost i volja u što bi se mnogi mogli ugledati.”, rekao je Mirko.

Kako bi osigurao egzistenciju radio je kao izbacivač u klubu a za uspjeh u borilačkom sportu ima samo jedan recept.

“Da biste u borilačkom sportu uspjeli, morate biti gladni. Ili gladni novca, u smislu da osigurate egzistenciju sebi i svojim roditeljima, ili morate biti gladni uspjeha. Djeca koja odrastu ‘sa zlatnom žlicom’ teško su gladna uspjeha. Rijetki su, dogodi se, ali rijetko. Na kraju krajeva, pogledajte Ronaldovu priču. Njegova majka je radila teške poslove da bi ga prehranila. To je jednostavno usađeno u njega, da se mora svojim radom izdići, da mora trenirati više od drugih, uz to što je izvanserijski talent.”

Profesionalnu karijeru započeo je kao klasičan “udarač” što mu je predstavljalo problem u miješanim stilovima pa se morao naučiti i druge stilove borbe.

“Bio sam sretan, ja sam u taj sport ušao kao totalni autsajder, moja pozadina je bila udaračka, iz kick-boxinga, nisam ništa znao ni o hrvanju niti o borbi u parteru, to je ogroman hendikep. Ja sam to morao sve svladati, barem da se obranim. Puno sam ulagao u sebe, dovodio u Zagreb najveće majstore da me poduče, mjesece su provodili u Zagrebu, bio sam uporan i maksimalno koncentriran.”, objasnio je svoj put do osvajanja Pridea.

Mirko se prisjetio i jedne zgode kada je upoznao heroja svog djetinjstva Van Damma.

“Bila je to dječačka strast i ljubav, imam osjećaj da je borilački sport izabrao mene, a ne ja njega. Jednostavno sam to volio, gutao i upijao te filmove s Van Dammeom i Bruce Leejem, jednostavno me to privlačilo na čudan način i nisam se tome mogao othrvati. Čak sam ga i upoznao Van Dammea. Bilo je to 2007. godine, bio sam na putu iz Vinkovaca, zazvonio mi je telefon, vidim nepoznat broj, a on kaže ‘ovdje Jean-Claude Van Damme’. Počeo sam se smijati jer sam mislio da netko zafrkava, ali ipak sam mu prepoznao glas. Želio me upoznati i došao je u Zagreb.”

Karijeru je nakon brojnih ozljeda i povrataka morao prekinuti nakon moždanog udara 2019 godine, ali kako sam kaže sve mu nedostaje.

“Prvi i osnovni razlog je što sam ja naučio na taj stil života. Drugi razlog je bio što sam bio odlično plaćen, bio sam među najplaćenijim borcima svijeta. Meni to i dan-danas nedostaje. Ne toliko borbe, već druženje prije borbi, te pripreme, putovanja… To je jedan stil života kojega se teško riješiti. Bilo je lijepo, i na kraju taj osjećaj pobjede – tko to može platiti… Ali treba znati kada je dosta!” – kazao je Mirko.

Na kraju Mirko je dao svoje viđenje borilačke scene u hrvatskoj na kojoj je izdvojio jedno ime.

“Želim svima najbolje, tko god napravi uspjeh zaslužuje poštovanje jer je to jako teško i naporno, no ako netko ima šansu uspjeti, to je Ante Delija. Ima jaku psihu, strahovito je uporan i gladan uspjeha. Ima srce kao lav, ne boji se ničega. Moram ga nekada smirivati, govorim mu da je odmor jednako važan kao dobar trening, ali on bi stalno trenirao. Također, ima veliki fizički potencijal, dva metra i 113 kilograma, u najboljim je godinama i sada ide u UFC. Vjerujem da je jako lijepa karijera ispred njega.”, završio je svoje gostovanje na HRT-u Mirko Filipović.

Izvor:Dnevno.hr/Photo: Igor Kralj/PIXSELL

#Mirko Filipović

Više iz kategorije: VIJESTI

ROMANA JERKOVIĆ NAPUSTILA SDP: ‘Ne pristajem na političko djelovanje kroz insinuacije i podmetanja’

ROMANA JERKOVIĆ NAPUSTILA SDP: ‘Ne pristajem na političko djelovanje kroz insinuacije i podmetanja’

Romana Jerković napustila je SDP nakon 30 godina, odbacujući optužbe i kritizirajući stranku zbog političkih podmetanja i blokade komunikacije.

prije 5 h
Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve.

Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve.

Obilježena 35. obljetnica tragedije u Mikluševcima. Sjećanje na nevine žrtve i heroje Domovinskog rata. Pročitajte potresnu priču o progonu i hrabrosti.

prije 5 h
Varaždinski branitelji učenicima u Pakracu prenijeli neispričane priče iz Domovinskog rata

Varaždinski branitelji učenicima u Pakracu prenijeli neispričane priče iz Domovinskog rata

Klub varaždinskih branitelja 1991.–1995. organizirao je edukaciju za učenike u Pakracu. Saznajte kako su mladi učili o Domovinskom ratu kroz svjedočanstva branitelja i neispričane priče.

prije 5 h
Ljeto pod povećalom Porezna krenula u lov: 448 objekata je zatvoreno, a broj kazni eksplodirao je za 900 %

Ljeto pod povećalom Porezna krenula u lov: 448 objekata je zatvoreno, a broj kazni eksplodirao je za 900 %

Tijekom turističke sezone Porezna uprava zatvorila je 448 objekata, a broj kazni porastao je za 900%. Pročitajte detalje pojačanih nadzora fiskalizacije na obali i otocima.

prije 8 h
KRAMATORSK Ruska vojska kliznim bombama usmrtila 33 putnika u dva minibusa

KRAMATORSK Ruska vojska kliznim bombama usmrtila 33 putnika u dva minibusa

U ruskom napadu kliznim bombama na dva minibusa u Kramatorsku poginule su 33 osobe, a 18 ih je ozlijeđeno. Ukrajinski predsjednik Zelenski osudio je napad na civile.

prije 8 h
8. LISTOPADA 1991. UBIJEN JE VLČ. IVAN BURIK: Župnik koji je ostao uz svoje župljane Najčitanije

8. LISTOPADA 1991. UBIJEN JE VLČ. IVAN BURIK: Župnik koji je ostao uz svoje župljane

Saznajte priču o vlč. Ivanu Buriku, župniku iz Tovarnika, ubijenom 8. listopada 1991. tijekom Domovinskog rata. Ostao je uz svoje župljane unatoč okupaciji i progonima.

prije 9 h
N. Nekić: Jahači apokalipse

N. Nekić: Jahači apokalipse

N. Nekić analizira uspon Vatrenih kao simbol nacionalnog ponosa i otpora. Otkrijte kako su 'jahači apokalipse' pokušali srušiti hrvatski nogomet i izbornika Dalića.

prije 9 h
Pavliček brtutalno odgovorio Penavi i DP-u: “Kupovali su glasove, nek’ me tuži ako to nije istina”

Pavliček brtutalno odgovorio Penavi i DP-u: “Kupovali su glasove, nek’ me tuži ako to nije istina”

Marijan Pavliček oštro je odgovorio Ivanu Penavi i Domovinskom pokretu, optužujući ih za kupnju glasova u Vukovaru. Odbacuje prozivke DP-a i iznosi teške optužbe.

prije 10 h
VENDI U ZAGREBU: Hrvatsku nazvala „fašističkom saveznicom“, a sada dolazi nastupatiIstaknuto Najčitanije

VENDI U ZAGREBU: Hrvatsku nazvala „fašističkom saveznicom“, a sada dolazi nastupati

Vesna Vukelić Vendi najavila je nastup u Zagrebu unatoč ranijim izjavama u kojima je Hrvatsku nazvala 'fašističkom saveznicom'. Analiza poziva na odgovornost.

prije 10 h
Vanđelić: Ljudi iz UDBA-e prešli su u HDZ

Vanđelić: Ljudi iz UDBA-e prešli su u HDZ

Damir Vanđelić oštro kritizira HDZ i SDP, tvrdeći da su proizašli iz Komunističke partije. Najavljuje stvaranje nove političke opcije okupljanjem Fokusa i Republike.

prije 10 h
Plenković bi trovanje Like sveo na lokalni problem. A što je s Ćorićevim zakonima, Mikulićem i SOA-om?

Plenković bi trovanje Like sveo na lokalni problem. A što je s Ćorićevim zakonima, Mikulićem i SOA-om?

Analiza afere trovanja Like: Plenković problem svodi na lokalno, no članak otkriva ulogu Ćorićevih zakona, Mikulića i SOA-e. Tko je odgovoran za opasni otpad i smanjenje kazni?

prije 10 h
08. listopada 1942. Rama (Prozor) – četnici ubili 1000 Hrvata i svu mušku djecu veću od kratke puške Najčitanije

08. listopada 1942. Rama (Prozor) – četnici ubili 1000 Hrvata i svu mušku djecu veću od kratke puške

Detalji o četničkom genocidu u Rami 8. listopada 1942. godine. Ubijeno je oko 1000 Hrvata, muškaraca i dječaka, po kriteriju visine puške. Usporedba s pokoljem u Srebrenici.

prije 10 h

Prikazano 12 od 109600 članaka.