VIJESTI Najčitanije

Može li se zaustaviti „gaženje“ Hrvata i katolika?

Može li se zaustaviti „gaženje“ Hrvata i katolika?

Iako je Hrvatska i dalje većinski katolička zemlja, stječe  se dojam da njome vladaju agnostici i ateisti. Naime, malo je kome važno, prema rezultatima Popisa koje je Državni zavod za statistiku objavio u rujnu 2022., da  Hrvatska ima 3.871.833  stanovnika, od čega je  1.865.129 muškaraca (48.17 posto) i 2.006.704 žena (51.83 posto). U odnosu na Popis 2011. broj stanovnika se smanjio za 413.056 osoba ili 9.64 posto, što je već tada trebalo biti znak za uzbunu, ali kao što se vidi malo je to koga pogodilo. Što se tiče vjerskoj pripadnosti tijekom ovog Popisa katolika je bilo 78.97 posto, pravoslavaca 3.32 posto itd. Osoba koje nisu vjernici i ateista bilo je 4.71 posto. Valja podsjetiti također da je  udio stanovnika koji su se izjasnili kao katolici u odnosu na popis stanovništva 2011., kada ih je bilo 86.28 posto, smanjio se za 7.31 posto. Rezultati iz Popisa 2021. pokazali su da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva tada  iznosio  91.63 posto, Srba 3.20, Bošnjaka 0.62 posto i tako dalje.

Što se u međuvremenu dogodilo da se ove brojke poprave? Malo ili ništa!

Pojedine političare u crkvama možemo vidjeti samo na veće blagdane, odnosno isključivo kako sjede u prvim redovima kad su uključene televizijske kamere. Ili kako u prvim redovima nose svijeće i slikaju se kraj spomenika poginulim iz hrvatskog obrambenog Domovinskog rata.

Ali, bez obzira na sve, malo je zemalja u svijetu koje su javno relativno „hladne“ na ispade, podcjenjivanje i marginaliziranje nama najsvjetlijih stvari. Tako se već niz puta dogodilo da pojedini redatelji i glumci u svojim kazališnim i inim predstavama, ali i u filmovima, bezočno profaniraju i obeščašćuju euharistiju, križ i Gospu, kao da se rugaju svima onima koji vjeruju u Isusa Krista i u samoga Boga. Reakcije na to su mlake, ili bolje rečeno nikakve.

A većinska smo katolička zemlja!

Međutim, kad je o religiji riječ, dovoljno se sjetiti što su komunisti radili s blaženim Alojzijem Stepincem, te kako su se partizani u vrijeme i nakon II. svjetskog rata odnosili prema svećenicima i časnim sestrama. Još nitko nije odgovarao za smrt brojnih nevinih svećenika u Hrvatskoj, kao i u Hercegovini (BiH).

Nakon 1945. partizani su u jedan od najstrašnijih logora Staru Gradišku zatvorili veliki broj svećenika. Oni su tamo iz dana u dan golim rukama morali, ciglu po ciglu, rušiti katoličku crkvu, koja je tek zadnjih godina ponovno podignuta.

Koliko je samo srušeno katoličkih crkava i u vrijeme Domovinskoga rata! I što? Nikome ništa. Srpski agresori srušili su i katoličku crkvu u Vukovaru, Lipiku, Glini, Saborskom, Voćinu…, baš kao što su to isto napravili i s ratnom vukovarskom bolnicom. Tko je zbog toga odgovarao, barem po tzv. zapovjednoj odgovornosti, na Haaškom sudu?

U vrijeme Brozove Jugoslavije i neki poznati akademski slikari uživali su slikajući po crkvenim tornjevima krvave partizanske zvijezde, te su ta i takva „umjetnička djela“ mnogi stavljali u svoje poslovne prostore.

Nu, bilo je relativno dosta i čuvenih hrvatskih pisaca, poput Miroslava Krleže, (1893.-1981.), koji su učili i djecu u školi kako se ne smije voljeti Boga! Za ta svoja djela tada su nagrađivani i najvećim državnim priznanjima.

Tko danas spominje recimo velikog Krležu da je trovao narod, odnosno čitatelje veličajući Broza, Jugoslaviju, komunizam, te da se posprdno (najblaže rečeno) odnosio prema religiji. Dovoljno je malo prelistati njegov inače ogroman književni opus i podsjetiti se što je pak taj sve pisao i objavljivao. Ali, ovog puta zadržat ćemo se samo na nekim njegovim razmišljanjima o religiji.

Tako je ovaj, kako kažu,  jedan od najvećih europskih i zapadnih pisaca 20. stoljeća objasnio i ovo: „ Čovjek u strahu pred prazninom, bojeći se istine, postaje vjernik. Bolje je klečati i vjerovati, nego očajavati u samoći, prepušten samome sebi. Čovjek se tješi vjerom kao dijete u kolijevci zvečkom. Vjera je zaista opijum, a opijum uspavljuje stišavajući bolove“ (1918.). Zatim je rekao da su „izmislili Boga, da njime plaše narod“ (1921.), da se „Biblija pisala stoljećima za bijednike duha“ (1943.), a objavio je i ovo: „Kakva je to perfidna agitacija? Hiljade godina već se tako  agitira sa sviju tornjeva kugle zemaljske jedna prazna fraza i njome se pune mozgovi kretena! Zvona zvone ujutro, zvona zvone o podne i zvone navečer i kad smrt ide preko Kaptola i kad sunce gori nad meridijanom i svaku nedjelju i svaki blagdan i svaki dan sedam puta. Uvijek ta prokleta zvona zvone jednu praznu frazu i ne govore ništa! Što zapravo misle ta zvona?“ (1951.). Razmišljajući o vjerskim obredima, Krleža kaže: „Što radimo kada smo zaprljali svoje ruho, dajemo ga u kemijsku čistionicu, a što je „vjera“ zapravo drugo, nego kemija, za materijaliste kemija je „Bog“, i to je sve jedna te ista stvar“ (1961.).

Spomenut ćemo još kako je naš „najveći“ pisac  1925.  opisao svoj pogled na Mariju Bistricu. Krleža kaže: „Ako hoćeš da doživiš, kako najsunčaniji i najvedriji majski dan može da se zgusne u neku bolesnu i paklenu viziju, putuj na Bistricu. Ide procesija gušavih Međimuraca i nose drvenu Madonu sa mirtovim vijencem;  pale voštanice, pjevaju madžarski, a na čelu te povorke nosi krst jedna žena sa idiotskom, natečenom glavom, upaljenom od vrbanca ili crvenoga vjetra i histerično luđački jeca od nekog višeg ushita. Čuju se cirkuski limeni tromboni, klarineti, bubnjevi, negdje mumljaju  berde, a oko crkve uz zvonjavu pogrebnu pužu po golim koljenima sa  svijećom u ruci starice i djeca i prebiru po krunici i bistričkim čislima od kestenja ili licitarskih medenjaka. Jedan željezničar u uniformi, kao svraka kad skakavce nabada na trnje, nabada na ocalne bodljike goruće voštanice, kleči i moli se a pri tom poslu vrlo pažljivo suče svoj junački brk. Jedan mladi svećenik u roketi sa kukmom kao bijeli kakadu trči i maše i viče zvonaru uzrujanim glasom režisera: „Miško, zvonite!“(…).

I tako, kad sagledamo statistiku, poglavito  onu o vjerskoj pripadnosti stječe se dojam (da se malo našalimo) da u Hrvatskoj ima više pravoslavnih pupovaca nego katolika!

Izvor:Portal dnevnih novosti

Autor: Mladen Pavković/Foto: M.P.

#Hrvati #Milorad Pupovac #statisti #pravoslavci #katolici

Više iz kategorije: VIJESTI

HRVATSKA 1994. – Vijeće obrane i nacionalne sigurnosti pozdravilo NATO-ov napad na Udbinu

HRVATSKA 1994. – Vijeće obrane i nacionalne sigurnosti pozdravilo NATO-ov napad na Udbinu

Dana 22. studenoga 1994., dan nakon NATO-ova zračnog udara na udbinsku zračnu luku, Vijeće obrane i nacionalne sigurnosti održalo je sjednicu u Predsjed...

prije 56 min
VUKOVAR – APEL HRVATSKIH LIJEČNIKA ZA OSLOBAĐANJE DR. VESNE BOSANAC: pismo Kadijeviću uputio je predsjednik liječničkog zbora

VUKOVAR – APEL HRVATSKIH LIJEČNIKA ZA OSLOBAĐANJE DR. VESNE BOSANAC: pismo Kadijeviću uputio je predsjednik liječničkog zbora

Dana 22. studenoga 1991., nakon što su pripadnici JNA odveli ravnateljicu vukovarske bolnice dr. Vesnu Bosanac i kirurga dr. Jurja Njavru, predsjednik H...

prije 1 h
ZAPADNA SLAVONIJA – 22. STUDENOGA 1991.: hrvatske postrojbe pripremale nastavak Orkana ’91.

ZAPADNA SLAVONIJA – 22. STUDENOGA 1991.: hrvatske postrojbe pripremale nastavak Orkana ’91.

studenoga 1991. hrvatske su postrojbe na zapadnoslavonskom bojištu pripremale nastavak napadnih djelovanja u sklopu operacije Orkan ’91. Istodobno su se...

prije 1 h
Ukrajinski dronovi pogodili ruski brod u Baltičkom moru: Izbio požar, Finska upozorava da se rat širi prema NATO-u

Ukrajinski dronovi pogodili ruski brod u Baltičkom moru: Izbio požar, Finska upozorava da se rat širi prema NATO-u

Ruski teretni brod Sparta II pogođen je u subotu, 21. studenoga 2026. godine, u napadu bespilotnim letjelicama u istočnom dijelu Baltičkog mora. Nakon u...

prije 1 h
Prvi na listi ostao bez specijalizacije, prošao kandidat s 34. mjesta: Kako se biraju mladi liječnici?

Prvi na listi ostao bez specijalizacije, prošao kandidat s 34. mjesta: Kako se biraju mladi liječnici?

Predsjednik Povjerenstva za mlade liječnike HLK-a Nikola Prpić rekao je Hini da dodjeljivanje jednakog broja bodova većini kandidata na razgovoru predst...

prije 1 h
Dubravko Gvozdanović: Ovčara ispit savjesti – ima li išta sveto u Hrvatskoj osim vlastitog komfora?

Dubravko Gvozdanović: Ovčara ispit savjesti – ima li išta sveto u Hrvatskoj osim vlastitog komfora?

Dok su se 20. studenoga obitelji ubijenih na Ovčari prisjećale posljednjih sati svojih najmilijih, ulicama hrvatskih gradova prolazili su studenti i sre...

prije 1 h
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST | Dr. sc. Blanka Matković – Frane Tente, medijske netočnosti i selektivno citiranje znanstvenih istraživanja

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST | Dr. sc. Blanka Matković – Frane Tente, medijske netočnosti i selektivno citiranje znanstvenih istraživanja

Priopćenje dr. sc. Blanke Matković povodom medijskih i političkih rasprava o Frani TentiPosljednjih dana s velikim zanimanjem pratim kako hrvatski medij...

prije 1 h
Vozačima u Hrvatskoj prijete znatno veće kazne: Za neke prometne prekršaje i do deset puta više nego dosad

Vozačima u Hrvatskoj prijete znatno veće kazne: Za neke prometne prekršaje i do deset puta više nego dosad

Hrvatske vozače mogle bi dočekati znatno veće novčane kazne za niz prometnih prekršaja. Ministarstvo unutarnjih poslova pripremilo je izmjene Zakona o s...

prije 1 h
Vukovarski branitelj Zlatko Zaoborni: Bez noge sam u samici sam sebi vadio konce

Vukovarski branitelj Zlatko Zaoborni: Bez noge sam u samici sam sebi vadio konce

Iako teški invalid na štakama, u zarobljeništvu je preživio brutalna premlaćivanja, lažna strijeljanja i višemjesečnu samicu, a od izdržavanja zatvorske...

prije 1 h
Ratna silovanja u Vukovaru: Marina Logarušić traži hitne odgovore od Vlade i DORH-a

Ratna silovanja u Vukovaru: Marina Logarušić traži hitne odgovore od Vlade i DORH-a

„Kakva je to pravda koja žrtvu ostavlja da desetljećima čeka?“Logarušić je istaknula kako kao žena ne može ostati ravnodušna pred svjedočanstvima o djev...

prije 1 h
DUBROVNIK 22. STUDENOGA 1991. – humanitarna evakuacija i položaji obrane pod napadima JNA

DUBROVNIK 22. STUDENOGA 1991. – humanitarna evakuacija i položaji obrane pod napadima JNA

U petak, 22. studenoga 1991., Dubrovnik je bio pod opsadom, a obrambeni prostor sužen na Grad i položaje na njegovim prilazima. Nakon zauzimanja Mokošic...

prije 1 h
POVLAČENJE JNA IZ HRVATSKE – što je dogovoreno 22. studenoga 1991. i zašto se rat nastavio

POVLAČENJE JNA IZ HRVATSKE – što je dogovoreno 22. studenoga 1991. i zašto se rat nastavio

Dogovor o povlačenju JNA iz Hrvatske nije nastao jednim dokumentom niti je potpis od 22. studenoga 1991. zaustavio rat. U samo tri dana sklopljena su tr...

prije 1 h

Prikazano 12 od 111319 članaka.