GRADSKO VIJEĆE KARLOVAC U UTORAK O PREIMENOVANJU KORANSKOG MOSTA PO “GROMOVIMA”
Karlovačko Gradsko vijeće u utorak bi na sjednici trebalo raspravljati o prijedlogu preimenovanja Koranskog mosta u Most Specijalne jedinice policije “Grom”, i to na 30. obljetnicu od kada je pripadnik te jedinice Mihajlo Hrastov na njemu ubio 13 neprijateljskih vojnika.
Taj je prijedlog uvršten u dnevni red kao posljednja, 35. točka. Predsjednik Udruge Specijalne jedinice policije “Grom” Josip Slačanin rekao je u subotu Hini da su Gradskom vijeću poslali zahtjev za preimenovanje mosta jer je njihova jedinica od ožujka 1991. aktivno sudjelovala u obrani Karlovca, županije, a kasnije i cijele Hrvatske te su zaslužili da se taj most zove po njima.
“Naši specijalci su 21. rujna 1991. bili na mostu, bio je i Mišo Hrastov, poginulo je 13 neprijateljskih vojnika, ali je taj čin, vidi se iz dokumentacije koja je dio monografije koju je pisao Jakša Raguž s Hrvatskog instituta za povijest, pomogao da se zaustave planovi ofenzive neprijateljske strane”, rekao je Slačanin.
Također je ustvrdio da je “tamo na drugoj strani nekoliko tisuća ljudi bilo spremno za ulazak u Karlovac” te da je “tim činom Mišo Hrastov jako pomogao da se obrani Karlovac, a samim time i cijela Hrvatska, jer bi padom Karlovca, kada se pogleda geografski, Hrvatska pukla po pola i to bi Domovinski rat usmjerio u sasvim drugi smjer”.
Mihajlo Hrastov, kojemu je suđenje za to trajalo više od 20 godina, proglašen je krivim za ratni zločin i osuđen na četverogodišnju zatvorsku kaznu koju je djelom i odslužio te je od 2016. godine slobodan.
Država ga tereti da u proračun vrati iznose odštetnih zahtjeva obiteljima ubijenih, a koje je ranije država obeštetila. Prije nekoliko mjeseci Hrastov je rekao Hini da su ukupni odštetni iznosi 11 milijuna i 690.000 kuna.
Predsjednik Republike Zoran Milanović nedavno je u Karlovcu, na predstavljanju monografije “Specijalne jedinice policije Grom Policijske uprave Karlovac u Domovinskom ratu 1991.-1995.” otvorio pitanje višemilijunskih odšteta. Rekao je da država “treba kazniti one koji su počinili ratne zločine” ali također i da su “mrcvarenje” financijske ovrhe 25 godina nakon rata i to u višemilijunskim iznosima.
Unatoč presudi, za dio građana, naročito za veliku većinu Karlovčana, Hrastov je heroj i čovjek koji je spasio njihov grad od sudbine Vukovara, a to je ponovno aktualizirao i mural s likom Hrastova i oznakama Specijalne policije MUP RH i Specijalne jedinice policije “Grom”, oslikan nedavno u pothodniku između najvećih gradskih četvrti Grabrik i Rakovac.
Možemo!: Za preimenovanje mosta odabran najsporniji trenutak obrane Karlovca
Oporbena stranka Možemo! održala je u ponedjeljak konferenciju za novinare na kojoj su gradski vijećnici osudili mogućnost da se na sutrašnjoj sjednici Koranski most na Rakovcu preimenuje u Most SJP “Grom” jer je za njegovo preimenovanje “odabran najsporniji trenutak obrane Karlovca”.
Gradski vijećnik Antun Alegro (Možemo!) rekao je da o događaju na Koranskome mostu 21. rujna 1991. imamo pravomoćnu osudu jer je ondje ubijeno 13 neprijateljskih vojnika te da on o tome “ne misli ništa drugo nego hrvatski sudovi, da je to bio ratni zločin”, a nazvati most po postrojbi te akcije upravo na dan kada je zločin učinjen je “protucivilizacijski besmisao”.
Alegro nikome ne osporava pravo na mišljenje da je Hrastov 21. rujna 1991. spasio Karlovac, ali ističe da je obrana Karlovca u Domovinskom ratu imala “puno neosporno svijetlih trenutaka, primjerenijih za razna nazivlja”.
Kako je ocijenio, “ovo je odabir najspornijeg trenutka obrane Karlovca” i time “vraćanje u mutnu prošlost i podjele, polarizaciju, što nije dobro jer predstavlja ponovno uvođenje nacionalnih ili identitetskih netrpeljivosti, animoziteta”.
U vezi s muralom s likom osuđenog Hrastova Alegro je rekao da je na grbu trobojnica koja umjesto grba ima strojnicu, a umetanje oružja u nacionalnu zastavu, istaknuo je, “nedopustivo je u bilo kojem civiliziranim društvu”. Za najavljenu bakljadu je rekao da su bakljade uvijek bile početak nekog fašizma, da je i Hitler počeo s bakljadom te da u kontekstu europske povijesti na njih ne gleda dobro.
Vijećnica Draženka Polović (Možemo!) rekla je da se dobro sjeća 21. rujna 1991. i dana nakon toga, da je grad bio okovan jezom i užasom od onoga što se dogodilo u neposrednoj blizini, šutnje ili tek šapata, poluinformacija, nepovjerenja, te da se takva atmosfera grada ne treba evocirati, slaviti niti obilježavati, niti “zabetonirati u gradskoj memoriji”, pogotovo ne nakon osuđujuće pravomoćne presude.
Gradonačelnik Mandić: Preimenovanje mosta da, ali neće na otkrivanje murala Hrastovu
Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić (HDZ) rekao je u ponedjeljak da podupire preimenovanje Koranskoga mosta u SJP “Grom”, o čemu će sutra odlučivati Gradsko vijeće, ali neće ići na otkrivanje murala Mihajlu Hrastovu, koji je 1991. na tom mostu počinio ratni zločin.
Mandić je rekao da Grad Karlovac od 2009. godine nastoji obilježiti Domovinski rat na prikladan način – tada je na Trgu hrvatskih branitelja podignut istoimeni spomenik, 2019. godine otvoren je Muzej Domovinskog rata na Turnju, ove su godine po postrojbama obrane Karlovca – 110. brigade i 13. domobranske pukovnije nazvani mostovi na Korani na Turnju i na Mrežnici, a “završni dio tog plana je preimenovanje mosta na Rakovcu po zahtjevu Udruge Specijalne jedinice policije (SPJ) “Grom”.
Mandić je rekao kako to ne smatra militarizacijom grada te da branitelji, posebno onih 225 poginulih u Domovinskom ratu, zaslužuju priznanje, jednako kao i civilne žrtve Domovinskog rata.
On neće biti sutra na najavljenoj bakljadi u organizaciji braniteljskih udruga i na otkrivanju murala pripadniku Gromova Hrastovu nedaleko od mosta na Rakovcu jer je on, kako je rekao, “za taj događaj presuđen i pozicija gradonačelnika je da se izmakne iz osobnih tumačenja”.
“Sudsku je presudu donijela država Hrvatska i nitko, baš nitko je ne može dovoditi u pitanje. Zakon je jednak za sve. Kao gradonačelnik te kao gradska vlast ne želimo presudu za ratni zločin dovoditi u pitanje”, rekao je Mandić i dodao da “presudu zaista poštuje”, ali razumije i “osjećaj nepravde koji osjeća dio braniteljske populacije”.
Istaknuo je da postoje i “oni drugi” koji na Koranskome mostu nemaju pravo zapaliti svijeće za svoje poginule. “Imali smo prošle godine zahtjev obitelji poginulih vojnika da na Koranskome mostu zapale svijeću. Tko je normalan protiv toga da se zapali svijeća za pokojnika? Ali onda se ipak postavlja pitanje je li to samo paljenje svijeće ili to ima i neku drugu poruku”, rekao je Mandić i dodao da o tome treba razgovarati.
“Smatram da se o tome treba razgovarati jer oni drugi, s one strane, imaju osjećaj da im se ne da da zapale svijeće. To su osjećaji kod kojih je i za jednu i za drugu stranu nedostajalo razgovora. Hajmo sjesti i razgovarati, vidjeti o čemu se radi jer nam se događa da se i akcija i reakcija tumače kako tko hoće”, rekao je gradonačelnik Mandić.
Istaknuo je da je njegov poziv od prošle godine da se obje strane okupe i dalje otvoren te da se ove godine nitko nije najavio da zapali svijeće za žrtve Koranskoga mosta.
