MUP za zapošljavanje stranaca dao 86.000 dozvola, u Hrvatskoj radi gotovo 8000 Nepalaca
Riječ je o strancima iz tzv. trećih zemalja koji nisu državljani zemalja članica Europskog gospodarskog prostora (Europske unije, Lihtenštajna, Norveške, Islanda) ili Švicarske. Prema MUP-ovim podacima do početka listopada u Hrvatskoj je 10.316 državljana trećih zemalja imalo odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište, a 96.526 važeći privremeni boravak.
Od ovogodišnjih 86.032 izdanih dozvola za boravak i rad 53.544 ih je izdano za novo zapošljavanje, 16.413 za produljenje dozvola te 16.075 za sezonske radnike. Po djelatnostima stranci su u Hrvatskoj najtraženiji u graditeljstvu (33.501 dozvola), turizmu i ugostiteljstvu (28.191), industriji (10.916), prometu i vezama (4419) te poljoprivredi i ribarstvu (1866).
Najviše dozvola za boravak i rad izdan je državljanima Bosne i Hercegovine 26.166, Srbije 15.030, Sjeverne Makedonije 8079, Nepala 7994 i Kosova 6028.
U MUP-u podsjećaju da su se do 1. siječnja prošle godine, dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja izdavale temeljem vladine odluke o godišnjoj kvoti. No, novim Zakonom o strancima, propisano je da vlada više ne donosi odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, već se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Zavod za zapošljavanje najprije treba utvrditi mogu li se radnici pronaći na domaćem tržištu rada. U slučaju nepronalaženja domaće radne snage, poslodavac podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad određenog stranca te Hrvatski zavod za zapošljavanje na temelju podnesenog zahtjeva izdaje mišljenje ispunjava li poslodavac uvjete za zapošljavanjem strane radne snage.
Radnici - ilustracija
Foto: Jens-Ulrich Koch / AFP
„Nadležna policijska uprava odnosno postaja izdaje dozvolu za boravak i rad, uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u RH ili izdano upozorenje u Šengenskom informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska", tvrde u MUP-u.
Sukladno Zakonu o strancima dozvola za boravak i rad izdaje se na vrijeme koje je potrebno za obavljanje posla odnosno vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najduže na godinu dana. Za sezonskog radnika dozvola za boravak i rad može se izdati najduže na šest mjeseci.
Stranci kojima isteknu dozvole za boravak i rad dužni su napustiti Hrvatsku, osim ako su prethodno podnijeli zahtjev za novu dozvolu ili odobrenje privremenog boravka. U MUP-u napominju i da se državljanima trećih zemalja može odobriti dugotrajno boravište, ako u Hrvatskoj imaju neprekidno pet godina odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu te ako ispunjavaju ostale zakonske uvjete.
To bi bilo da posjeduju dovoljno sredstava za uzdržavanje, da imaju zdravstveno osiguranje, dostave dokaz o poznavanju hrvatskog jezika i latiničnog pisma te da je utvrđeno da ne predstavljaju opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje.
Određenim kategorijama državljana trećih zemalja se može odobriti i stalni boravak pod povoljnijim uvjetima primjerice članovima obitelji hrvatskog državljanina koji imaju neprekidno najmanje četiri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji, dodaju u MUP- u.
Na dan 4. listopada ove godine ukupno 10.316 državljana trećih zemalja u Hrvatskoj ima odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište sukladno Zakonu o strancima, a 96.526 važeći privremeni boravak. Najviše privremenih boravaka odobreno je svrhu rada (85.342), dok su zbog spajanja obitelji privremeni boravak dobile 9504 osobe.
Izvor:tportal.hr/Foto: AFP
