Na današnji dan prije 177 godina prvi put se zavijorila hrvatska trobojnica – simbol jedinstva, ponosa i borbe za neovisnost

Na današnji dan, 5. lipnja 1848. godine, hrvatska trobojnica – crveno, bijelo i plavo – prvi put je službeno podignuta kao zastava hrvatskoga naroda. Povijesni trenutak zbio se u Zagrebu, na Trgu svete Katarine, prilikom svečanog ustoličenja bana Josipa pl. Jelačića, koji je tog dana i službeno preuzeo najvišu državnu dužnost u tadašnjoj Trojednoj Kraljevini Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.

Više od mjesec dana ranije, Gajeve Narodne novine objavile su odluku o izgledu nove nacionalne zastave, a 5. lipnja 1848. ta je odluka pretvorena u stvarnost – zavijorila se zastava koja je do danas ostala snažan simbol hrvatskog državnog identiteta.

Povijesni kontekst – vrijeme borbe i buđenja naroda

Godina 1848. bila je obilježena velikim društvenim i političkim previranjima širom Europe – val revolucija tresao je Stari kontinent, a i hrvatski narod u tim je trenucima bio u središtu borbe za autonomiju, slobodu i državnost. U takvom ozračju, uz prijetnju rata s mađarskom vladom, pojavila se potreba da Hrvatska dobije svoju zastavu – simbol koji će objediniti sve povijesne pokrajine i učvrstiti nacionalnu svijest.

Ban Jelačić i njegovi suradnici odlučili su oblikovati zastavu temeljem boja povijesnih grbova hrvatskih zemalja. Crvena i bijela preuzete su iz grba Kraljevine Hrvatske, plava iz grbova Kraljevine Slavonije i Dalmacije. Trobojnica je tako postala ne samo državni simbol, već i izraz povijesnog kontinuiteta hrvatske državnosti.

Svečano ustoličenje i simboli vlasti

Na svečanosti ustoličenja bana Jelačića 5. lipnja 1848., uz sablju i žezlo, simbolične znakove banske vlasti, uručena mu je i trobojnica – zastava koja je tada prvi put predstavljena javnosti. Na aversu je nosila povijesni grb, a sam čin uručenja bio je snažan politički i simbolički trenutak u borbi za hrvatsku samobitnost. Ban Jelačić, svjestan povijesne težine tog trenutka, zatražio je u svojoj oporuci da se njegovi predmeti iz “sudbonosnih godina 1848. i 1849.”, uključujući i zastavu, sačuvaju za buduće naraštaje. Danas se upravo ta trobojnica čuva u fundusu Hrvatskog povijesnog muzeja.

Težak put simbola slobode

Nakon gušenja revolucije, uporaba hrvatske trobojnice bila je zabranjena. Ipak, nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1867., ponovno se vraća u službenu upotrebu. Tijekom burnog 20. stoljeća, sudbina trobojnice pratila je sudbinu hrvatskog naroda. U Kraljevini SHS (kasnije Jugoslaviji) zastava je promijenila raspored boja, a tijekom komunističke Jugoslavije u nju je umetnuta crvena petokraka zvijezda, čime je izgubila izvorni simbolički značaj.

Tek s uspostavom samostalne Republike Hrvatske 1990. godine, povijesna trobojnica s grbom i krunom vraćena je na svoje mjesto kao državni simbol – simbol borbe, ustrajnosti i zajedništva kroz stoljeća.

Više od zastave – nacionalni identitet i povijesna poruka

Hrvatska trobojnica danas je više od obične zastave. Ona je podsjetnik na mukotrpan put hrvatskog naroda prema slobodi, simbol otpora i postojanosti, ali i znak nacionalne pripadnosti i ponosa. Crvena, bijela i plava boja utkane su ne samo u tkaninu zastave, već i u kolektivnu memoriju hrvatskog naroda.

Na 177. obljetnicu prvog službenog podizanja hrvatske trobojnice, prisjećamo se vizije bana Jelačića i svih onih koji su kroz povijest stajali pod tim bojama, čuvajući ideju hrvatske državnosti. Zastava koja se prvi put zavijorila 1848. godine ostaje trajna poveznica prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.