Najbolji ove godine: Novinari Jutarnjeg dobili nagrade HND-a za istraživački serijal ‘Di si lipa‘, koji je uzdrmao pravosuđe

Slavica Lukić i Marin Dešković su uz Željku Godeč pisali o SMS porukama koje je Josipa Rimac, tada kao bivša državna tajnica, razmjenjivala s Ivanom Turudićem, šefom Županijskog suda u Zagrebu

Novinari Jutarnjeg lista Slavica Lukić, Marin Dešković uz Željku Godeč dobitnici su nagrade Hrvatskog novinarskog društva (HND) za istraživačko novinarstvo. Slavica Lukić i Marin Dešković pritom su proglašeni novinarima godine. Ovo prestižno priznanje našim novinarima dobili za serijal članaka u kojima su upornim i temeljitim radom uspjeli rasplesti interesne niti koje povezuju privatni kapital i privatni interes s političkim elitama i pravosudnim dužnosnicima.

Raspetljali su klupko u kojem su se našle političke i pravosudne perjanice - nekadašnja gradonačelnica Knina, a potom državna tajnica Josipa Pleslić (nekad Rimac) i aktualni glavni državni odvjetnik Ivan Turudić. Slavica i Marin otkrili su kako je ovaj dvojac u više navrata obmanjivao javnost skrivajući pravu prirodu svojeg odnosa i interese kojima su se vodili.

Slavica Lukić i Marin Dešković pisali su o SMS porukama koje je Josipa Rimac tada kao bivša državna tajnica u Ministarstvu uprave razmjenjivala s Ivanom Turudićem, dugogodišnjim predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu, koji je u vrijeme objave serijala, u veljači 2024. godine, bio kandidat za glavnog državnog odvjetnika. Obradili su i objavili i niz njezinih poruka s drugim akterima u pravosuđu i politici. Tekstovi su imali snažan odjek u javnosti, ali unatoč tome što su razotkrili i dokazali niz neistina koje je Turudić plasirao u javnosti o svojem odnosu s Pleslić (tada Rimac), što su pokazali da je u kadroviranju u pravosuđu sudjelovao i USKOK-ov optuženik Zdravko Mamić, otkrili istinu o držanju predmeta Turudićeva bratića u ladici Županijskog suda u Zagrebu, HDZ-ova većina Turudića je imenovala glavnim državnim odvjetnikom.

Protiv Josipe Pleslić ex Rimac USKOK je podignuo tri optužnice, ali sudovi nijednu do sada nisu potvrdili. U jednom od ova tri predmeta, nazvanom Sport i glazba (tereti se za niz različitih pogodovanja), Visoki kazneni sud je čak dva puta utvrdio da su dokazi zakoniti, ali joj suđenje još ne počinje. Josipa Pleslić je slobodna kao ptica i trenutačno je kandidatkinja za gradonačelnicu Knina.

Tekstovi naših autora prije svega su razotkrili i dokazali niz neistina koje je u medijima i pred saborskim Odborom za pravosuđe iznosio dugogodišnji predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, a u vrijeme objave kandidat za glavnog državnog odvjetnika Ivan Turudić. Slavica i Marin dokazali su da je Turudić govorio neistine o stupnju bliskosti s bivšom državnom tajnicom, Josipom Pleslić ex Rimac. "Di si lipa" i "Di si radosti" postali su demaskirajući simbol koruptivne slizanosti pravosudne i političke grane vlasti, javnog laganja kandidata za najmoćniju pravosudnu funkciju, ali i simbol pravosudnog i političkog sustava koji je omogućio tu vrstu odnosa.

U javnost su iznijeli argumente koji su pokazali da je Turudić obmanjivao javnost o tome koliko je mjeseci kao predsjednik Županijskog suda u Zagrebu držao u ladici predmet svojeg bratića Mire Vrlje, bliskog "knežijskoj skupini". Objasnili su moguću manipulaciju sustavom informatičke dodjele predmeta na Županijskom sudu u Zagrebu dok mu je na čelu bio Ivan Turudić, koja je osigurala da se ne vidi da Turudić u ladici svoje referade drži predmet svojeg bratića. Nadležna tijela ove sumnje nikada nisu istražila.

Vrlje, koji je u jednom predmetu čak 11 puta uspio odgoditi izvršenje kazne, napokon se na njezino izdržavanje javio u ožujku ove godine, nakon što je Slovenija odbila preuzeti izvršenje presude. Jednu će godinu provesti u zatvoru, a druga mu je uvjetna. U slučaju koji je sedam mjeseci ležao u Turudićevoj ladici, Vrlje je prošao s uvjetnom kaznom. Od milijun eura odštete koju je dužan državi, vratio je samo 300.000 eura, a ostatak država nikada neće naplatiti jer više nema imovine.

Iščitavanjem više od 400.000 poruka Josipe Rimac s raznim pravosudnim i političkim akterima, izdvajanjem ključnih poruka i njihovom kontekstualizacijom kroz daljnji istraživački rad, Slavica Lukić i Marin Dešković ogolili su funkcioniranje nositelja najviših pravosudnih i državnih dužnosti i zakulisne pritiske i utjecaje na sudske odluke i kadroviranje u DORH-u. Razotkrili su uznemirujuću činjenicu da su pojedini dužnosnici iz DORH-a sami poticali bivšu državnu tajnicu Josipu Rimac da im svojim političkim vezama i utjecajem omogući napredovanje, uz obećanje da će joj se znati odužiti. Pokazali su, također, da DORH nema nimalo volje sankcionirati one u vlastitim redovima koji su tražili tu vrstu "pomoći".

Dokazali su da se Josipa bivša Rimac dopisivala i s predsjednikom Visokog upravnog suda kao bi poništila odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Serija tekstova Marina Deškovića i Slavice Lukić, čijem se istraživačkom radu u jednom dijelu pridružila naša novinarka Željka Godeč, pomagala je i da do kraja osvijestimo razloge zbog kojih vladajuća većina takozvanim lex AP želi spriječiti curenje informacija iz istrage. Riječ je o uvođenju nove odredbe u Kazneni zakon prema kojoj će se osobu koja "neovlašteno otkrije sadržaj izvidne ili dokazne radnje, s ciljem da ga učini javno dostupnim", kazniti zatvorom do tri godine. Upravo su poruke koje su ostale u mobitelima Josipe Pleslić ex Rimac sadržaj izvidne radnje koji vladajuća većina prijetnjom zatvorom štiti od javnosti.

Na slučaju bivše gradonačelnice Knina i državne tajnice koja je svojedobno pripadala u najperspektivniji kadar HDZ-a najbolje se pokazuje interes javnosti da ovakve tajne izađu na vidjelo.

Slavica Lukić i Marin Dešković ni u jednom trenutku i ni jednom rečenicom nisu ušli u privatnost Josipe Pleslić ex Rimac, Ivana Turudića ili bilo koga drugog kojeg je njezino dopisivanje razotkrilo. Svaka se poruka kontekstualizirala, analizirala, stavila u vremenski kontekst i provjerila uparivanjem s tadašnjim događajima, okolnostima i izjavama koje su akteri o njima davali u javnosti.

Tekstove je preuzeo niz drugih medija, a informacije objavljene u njima postale su ključna tema političkih rasprava i predizborne kampanje te potaknule održavanje prosvjednog skupa protiv izbora Ivana Turudića na čelo DORH-a.

Osim napora pribavljanja opsežne prepiske Josipe Rimac s osobama iz pravosuđa i politike, njihova kontekstualizacija iziskivala je potragu za sudskim spisima i drugim odlukama, minucioznu vremensku, pravosudnu i političku rekonstrukciju i analizu.

Unatoč svemu, Turudić je danas glavni državni odvjetnik, tadašnji predsjednik Visokog upravnog suda Ante Galić danas je ustavni sudac, a Josipa Pleslić je usred kampanje za gradonačelnicu Knina. S druge strane, istraživački serijal priskrbio je nakladniku Jutarnjeg lista seriju tužbi Josipe Pleslić, a autorima dodatni napor da u brojnim procesima koji predstoje pred sudom brane točnost svojih tekstova i opravdan javni interes za njihovom objavom.

Iza svega ostao je i hit Trija Gušt "Di si lipa" inspiriran njihovim istraživačkim radom.

Serija tekstova Marina Deškovića i Slavice Lukić sasvim izvjesno obilježila je medijsku scenu Hrvatske u 2024. godini, što dokazuje i njihov ulazak u najužu konkurenciju za prestižnu novinarsku nagradu.