NEĆE BITI DOBRO! Odmrzavaju se ovrhe i krediti i smanjuju minusi. Mnogi građani bit će u problemima
PRED Hrvatskom je jedna od najizazovnijih jeseni do sada, jesen tijekom koje bi se mnogi građani mogli naći na samom rubu financijske provalije ili čak i u njoj.
U listopadu, naime, ističe moratorij na ovrhe, a rok trajanja curi i moratorijima na kredite koje su banke na početku koronakrize odobravale klijentima. Uz to, kreće i revizija minusa po tekućim računima, odnosno usklađivanje dopuštenih prekoračenja s novim primanjima klijenata. Iako će za neke klijente banaka to biti samo formalnost, dobrom dijelu građana to će biti snažan udar na kućne budžete, budući da su im u koronakrizi smanjena primanja, što znači da će im banke rezati i dopuštena prekoračenja po tekućim računima, piše Index.
Jesen će biti kritična za mnoge građane
Primjerice, ako je netko prije koronakrize imao plaću od 7000 kuna i banka mu je na temelju tri takve plaće odobrila minus od 21.000 kuna, a u jeku krize je klijentu banke plaća smanjena 20 posto, ili za 1400 kuna, pa mu nova plaća iznosi 5600 kuna, novi dopušteni minus tog klijenta iznosit će 16.800 kuna. To znači da će morati naći 4200 kuna za vraćanje prekomjernog duga banci, što u uvjetima u kojima živimo nije nimalo lak zadatak.
“Ukidanje moratorija i revizija minusa po tekućim računima definitivno će biti problem za dio građana koji više neće moći vraćati kredite. Većina građana je, pretpostavljam, moratorij na kredit ipak uzela ne iz predostrožnosti, nego zato što im je to doista trebalo, odnosno zbog smanjenja primanja. Stoga se na jesen može očekivati otežano vraćanje kredita. Jesen sasvim sigurno neće biti laka”, upozorava za Index Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
“Jesen i zima će biti vrlo izazovni, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi jer je recesija koju je izazvala pandemija koronavirusa vrlo duboka”, ocjenjuje za Index i neovisni ekonomist Goran Šaravanja.
HUB: Građani su iskoristili mjere vlade i banaka da konsolidiraju svoje financije
U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) kažu nam da nije moguće iznijeti preciznu procjenu eventualne izmjene visine prekoračenja po tekućim računima. Kao razloge za to u HUB-u navode specifičnost krize u kojoj živimo, zatim mjere koje je poduzimala vlada i različit utjecaj pandemije koronavirusa na poslovanje i primanja u raznim djelatnostima. Ipak, u HUB-u vjeruju da su građani iskoristili razdoblje u kojem su na snazi bile mjere banaka, države i ostalih kako bi ojačali svoju financijsku situaciju.
“Prekoračenja po transakcijskim računima se kontinuirano smanjuju te su prema posljednjim podacima smanjena za 6,3 posto u drugom tromjesečju 2020. godine. To ukazuje na činjenicu da su građani iskoristili poduzete mjere banaka i ostalih dionika te su u prethodnom razdoblju koristili dodatnu likvidnost kako bi stabilizirali vlastitu financijsku situaciju”, poručuju iz HUB-a.
