Nema spasa za HSP-AS: U stečaju su, duguju 250.000 kn
Na komemoraciju u povodu 75. godišnjice oslobođenja zatvorenika koncentracijskog logora Auschwitz u Jeruzalem ovaj tjedan stiže 41 šef države, a događaj će biti popraćen raspravom o antisemitizmu našeg doba, objavilo je u ponedjeljak izraelsko ministarstvo vanjskih poslova.
Okupljanje u četvrtak u memorijalnom institutu Yad Vashem, gdje će domaćin biti izraelski predsjednik Reuven Rivlin, "najveći je politički događaj" od utemeljenja Izraela 1948. godine, kazao je glasnogovornik Lior Haiat na briefingu u Jeruzalemu.
Dosad neviđen broj sudionika komemoracije odražava "važnost sjećanja na holokaust i borbu protiv antisemitizma danas", rekao je.
"Nismo očekivali tako velik broj državnika"; rekao je za agenciju France presse rusko-izraelski milijarder Moshe Kantor, predsjednik Europskog židovskog vijeća i organizator 5. Svjetskog foruma Shoe. Shoah je hebrejski naziv za holokaust.
"Antisemitizam je svjetski problem. Nije to samo problem Izraela", rekao je Haiat na briefingu.
Visokopozicionirani diplomat, koji je želio biti neimenovan, rekao je da Izrael svojim pozivom ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu na komemoraciju želi odati priznanje ulozi koju je Crvena armija imala u pobjedi nad nacističkom Njemačkom i oslobađanju koncentracijskih logora u istočnoj Europi, među kojima je Auschwitz.
U Jeruzalem stižu i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, francuski Emmanuel Macron, britanski princ Charles i američki potpredsjednik Mike Pence.
Ruski predsjednik treba u Jeruzalemu svečano otkriti spomenik u čast žrtava nacističke opsade Lenjingrada kojih je od 1941. do 1944. umrlo 800.000.
Putin i Macron, britanski princ Charles trebaju posjetiti i okupiranu Zapadnu obalu i ondje razgovarati, svaki odvojeno, s predsjednikom Palestinske vlasti Mahmudom Abasom.
Na komemoraciju ne dolazi Andrzej Duda, predsjednik Poljske, na čijem je tlu bio Auschwitz, jer Duda nije pozvan održati govor u spomen na milijune Židova ubijenih tijekom Drugog svjetskog rata.
Sve se odvija u razdoblju napetosti između Putina koji je nedavno optužio Poljsku za dosluh s Hitlerom i antisemitizam uoči Drugog svjetskog rata.
Europski parlament je u rujnu prošle godine donio rezoluciju kojom je pozvao članice EU-a da jasno osude zločine i agresiju koju su počinili totalitarni nacistički i komunistički sustav, a koju su posebno zagovarali poljski i zastupnici iz istočnoeuropskih članica. U tom dokumentu stoji i kako je rat bio rezultat sporazuma o nenapadanju između Moskve i Berlina koji su 1939. godine potpisali ministri vanjskih poslova Molotov i Ribbentrop.
Spor oko povijesti između Varšave i Moskve eskalirao je prošli mjesec. Putin je u prosincu najmanje pet puta, na ključnim susretima, od kojih neki nisu imali veze s poviješću ili vanjskom politikom, govorio o Drugom svjetskom ratu, piše BBC.
Ruski čelnik tvrdi da Poljska i njezini saveznici iskrivljuju povijest, a na maratonskoj konferenciji za medije 19. prosinca kazao je kako je "u potpunosti neprihvatljivo i netočno" svaljivati jednaku krivnju za rat na Adolfa Hitlera i Josifa Staljina.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki je krajem prosinca priopćenjem optužio Putina da Drugi svjetski rat koristi kako bi zasjenio međunarodne poraze Rusije, poput nedavne zabrane nastupa ruskim sportašima zbog dopinga.
