Izmjenama Ovršnog zakona smanjenje troškova te zaštita dužnika i vjerovnika

Digitalizacija i smanjenje troškova, kao i poboljšanje statusa dužnika te vjerovnika, osnovne su značajke izmjena Ovršnog zakona, koje je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru.

Novina je u izmjenama zakona uvođenje elektroničke komunikacije između sudionika.

Predlaže se da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem elektroničkog prijedloga putem informacijskog sustava javnom bilježniku, koji prijedloge dodjeljuje javnim bilježnicima ravnomjerno prema abecednom redu. Ujedno se propisuje da javni bilježnici provode postupovne radnje u ovršnom postupku kao povjerenici suda.

"Do sada nismo imali elektronički obrazac, koji će pojeftiniti postupak ovrhe, a kojim će se putem aplikacije javnim bilježnicima dodjeljivati predmet na ravnopravan način, abecednim redom, na cijelom teritoriju države te će javni bilježnici imati ulogu povjerenika suda", rekao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić.

Troškovi postupka smanjuju se jer više neće biti troška izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti. Ona se više ne bi izdavala na zahtjev ovrhovoditelja, već ju javni bilježnik izdaje ako u roku 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika.

Deložacije se neće provoditi od 1. studenog do 1. travnja

Uvodi se i institut prethodne obavijesti, koju će dužniku upućivati javni bilježnici, te će dužnik moći ispuniti svoje obveze u roku 15 dana. "Ako obveze ispuni u tom roku, nema nikakvih troškova ovršnog postupka", rekao je Salapić.

Deložacije se neće provoditi od 1. studenog do 1. travnja, a povećava se i iznos glavnice za koju se ovrha nad nekretninom ne može pokrenuti s 20.000 kuna na 40.000 kuna. Krug primanja izuzetih od ovrhe proširuje se i na božićnice, uskrsnice, regres i ostale novčane prigodne nagrade, kao i na naknadu za topli obrok.

"Prijedlogom izmjena zakona štitimo dostojanstvo dužnika, održavamo ravnotežu između vjerovnika i dužnika te štitimo vladavinu prava", rekao je Salapić.

 Vlada je donijela i šest odluka o sudjelovanju Oružanih snaga RH u misijama izvan Hrvatske i to - u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, operaciji potpore miru "SEA GUARDIAN" u Sredozemlju, u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj. u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2, u operaciji potpore miru "EU NAVFOR Somalija – ATALANTA" te u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda.

Donijela je i odluku o pokretanju postupka izrade Strategije za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

Vlada je izmijenila i Odluku o popisu pravnih osoba od posebnog državnog interesa te na popis uvrstila i Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije i Fond za obnovu razvoj Grada Vukovara.