NEZAPAMČENI MASAKR Natpis na spomen ploči ubijenom svećeniku posvađao mještane: Što znači ‘nasilno prekinut život?! Zna se što je bilo...‘
Duhove u vrgorskom selu Rašćanima, smještenom ispod obronaka Biokova, uzburkala je nedavno izjava članice Mjesnog odbora Nade Pavlinović, umirovljene zaposlenice MUP-a, kako je nitko nije konzultirao tijekom rasprave oko postavljanja spomen križa i ploče don Ivanu Čondiću koji je stradao tijekom operacije „Albia“ pred kraj kolovoza 1942. godine.
Naime, tada su četnici iz okolice Nevesinja, Gackog i Stoca uz pomoć talijanskih fašista počinili nezapamćen masakr u zapadnim selima vrgorskog kraja. Zapalili su stotine kuća i poubijali sve redom po Dubravi, Vlaci, Dragljanima, Kozicama i Rašćanima. Prema riječima preživjelih svjedoka, to su bile postrojbe zloglasnog četničkog vojvode Draže Mihajlovića, koje su Talijani dovezli s kamionima do Dubrave i pustili ih da počine ovaj nezapamćen zločin.
Broj žrtava varira, zavisi od izvora do izvora - neki su govorili da je ubijeno 270 ljudi, dok drugi govore o brojci od njih 145. Treba istaknuti kako se o ovom strašnom zločinu u kojem su ubijene trudnice, starci, svećenici... nije puno govorilo i pisalo za vrijeme bivše države, neki su ga partijski komesari čak pripisivali ustaškoj miliciji iz Dusine.
U tom četničkom divljanju stradala su i tri katolička svećenika - fra Ladislav Ivanković (župnik Kozice), don Ivan Čondić (župnik Rašćana) i don Josip Braenović (župnik Župe Biokovske).
Spomenik žrtvama četničkog zločina u Rašćanima podignut 90-ih
Od ovog zločina spomenuta se sela nikad nisu oporavila. Pored toga, Rašćane su bivše komunističke vlasti 1952. godine podijelile na Gornje i Donje Rašćane. Naime, neki zaseoci na brdu u sklopu Gornjih Rašćana htjeli su ostati u sklopu kotara Imotski, dok su zaseoci uz polja bili bliži ideji da se povežu s kotarom Makarska.
Inače, don Ivan Čondić, rođen je u Svibu 1866. godine. Za svećenika je zaređen 1912. godine, a od 1918. godine bio je župnik u Aržanu, a zatim u Rašćanima gdje je ubijen zajedno s 35 župljana. Na 80. godišnjicu mučeničke smrti, otkriven mu je spomen križ s pločom u Rašćanima.
Jedan dio stanovnika ovog vrgorskog sela i članova mjesnog odbora smatra da je u ovom slučaju prešućena povijesna istina, odnosno da je na ploči uz križ trebalo pisati umjesto „za nasilno prekinut život“, ubijen od - četnika. Raspravu je otvorila već spomenuta Nada Pavlinović, a pridružio joj se Nenad Pavlinović Džin, dragovoljac Domovinskog rata i veteran IV. gardijske brigade.
Ploča don Ivanu Čondiću
- S ovom spomen pločom su iskrivili povijesne činjenice. Borili smo se za Hrvatsku kako bismo mogli slobodno pisati i govoriti. Don Ivan je zaklan od četničke ruke, jer je bio odan Crkvi i svom narodu. A što to znači - nasilno prekinuti život? Od koga? Pa što će putnik namjernik koji prolazi tu ili netko od mlađih generacija znati kako je stradao. Da nam nikad više ne bi ponovile ove strahote, mi moramo otvoreno pričati o našoj prošlosti i pisati činjenice na našim spomenicima - smatra ovaj branitelj.
Tragom tih informacija razgovarali smo i s još nekim članovima Mjesnog odbora, jedan od njih je i Ivo Erceg Čiko.
- Ja nisam sudjelovao u tome, to je radila ova „druga ekipa“- kratko nam je kazao Erceg.
Predsjednik Mjesnog odbora Matko Bašić kaže da je postavljanje spomen Križa s pločom koordinirao s don Vjekom Pavlinovićem, "rašćanskom enciklopedijom", čovjekom koji je preživio kao dijete ovaj pokolj.
- Ma ni u jednom slučaju nije nam bio cilj nešto prešutjeti i iskriviti. Jednostavno u dogovoru s don Vjekom sam krenuo u ovu priču. Pošto na spomeniku na ulazu u selo stoji da su zločin počinili četnici, a prvo ime na tom spomeniku je don Ivan Čondić. Smatrali smo da to nema potrebe pisati na spomen ploči.
Nije to sve lako bilo realizirati, jer morali smo pronaći zemljište, stvoriti sredstva za to realizirati... Dali smo sve od sebe da uspijemo podignuti spomen križ s pločom, ne želim da se sad „dijelimo“ oko toga jer je sve napravljeno u najboljoj namjeri i transparentno - istaknuo je Bašić.
