Nova nepoznanica u ratnoj jednadžbi potpuno mijenja igru u Ukrajini: ‘Ovo je nešto najintrigantnije dosad‘

Savjetnik šefa kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog do sada je najotvorenije opisao politiku svoje vlade o napadima unutar Rusije

Samo nekoliko trenutaka nakon što su 1. travnja na videokameri uočene rakete ispaljene iz niskoletećih helikoptera, vatreni plamen je progutao skladište goriva u ruskom gradu Belgorodu. U vojnom-istraživačkom institutu u blizini Moskve izbio je pak veliki požar. Još je nekoliko velikih spremišta diljem Rusije eksplodiralo.

Ovi i drugi slični incidenti na ruskom teritoriju možda su i najintrigantniji i najmisteriozniji događaji koji su se zbili u posljednjih mjesec dana rata u Ukrajini. Ako ih je izvela Ukrajina, oni predstavljaju djela nezamislive smjelosti; jedan od tih napada bio je i razlog zašto se oglasila prva sirena za zračni napad na ruskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, piše New York Times.

Rusija je optužila Ukrajinu da je izvela helikopterski napad, a vojni analitičari sugeriraju da je ukrajinska sabotaža uzrokovala i ostale požare. Ukrajina se nije službeno očitovala oko napada. No, kroz dvosmislene komentare neki ukrajinski dužnosnici ostavili su otvorenu mogućnost o vlastitoj umiješanosti.

Savjetnik šefa kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog Oleksej Arestovič do sada je najotvorenije opisao politiku svoje vlade o napadima unutar Rusije, nazvavši je "strategijom namjerne dvosmislenosti".

- Ništa ne potvrđujemo i ništa ne poričemo - rekao je savjetnik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika.

Arestovič je u jednom intervjuu usporedio takav pristup s izraelskom dugogodišnjom politikom namjerne dvosmislenosti glede nuklearnog oružja, dakle s još jednim pitanjem iznimne geopolitičke osjetljivosti.

Dalekosežne implikacije

Svaka eskalacija napada na Rusiju od strane Ukrajine mogla bi imati dalekosežne implikacije, može utjecati na javno mnijenje o ratu u Rusiji i razbjesniti Kremlj do točke potpune eskalacije sukoba, smatra Andrew E. Kramer, novinar NY Timesa, s dugogodišnjim iskustvom rada u regiji.

Požari na ruskim vojnim objektima, počevši s helikopterskim napadom 1. travnja na skladište goriva u Belgorodu, nedaleko od ukrajinske granice, ubacili su novu nepoznanicu u vojnu jednadžbu rata. Ona ukazuje na mogućnost da bi Rusija, nakon nekoliko tjedana nanošenja razorne štete Ukrajini, mogla početi trpjeti gubitke na vlastitom teritoriju.

Udari dolaze u dva oblika: vojnim napadima putem niskoletećih helikoptera u blizini granice i preko sabotaža, duboko unutar teritorija Rusije.

I dok neki požari jasno upućuju na napad ili činove sabotaže - kao što su dva požara koja su izbila u spremnicima goriva u Brjansku 25. travnja - drugi su i dalje ostali neobjašnjivi, pri čemu ni Rusija ni Ukrajina ne ukazuju kako su na bilo koji način povezani s ratom.

Požar u skladištu nafte na ruskom teritoriju

 Margarita Matvienkova/Sputnik 

Dva scenarija

Incidenti su potaknuli raspravu o tome mogu li oni navesti ruski narod da rat, koji za sada mogu vidjeti samo na televiziji, kroz propagandne filtere državne televizije, počnu shvaćati neposredno i samim time shvate kako su i sami ugroženi Putinovom politikom.

Postoji i scenarij u kojem požari i eksplozije mogu navesti Ruse da se dodatno homogeniziraju te da se nastavno na to stvore temelji za opću mobilizaciju, što bi Kremlju omogućilo da pošalje više vojnika na bojišta.

Kijev je već, pomalo fatalistički, signalizirao da su bilo kakvi protunapadi na Rusiju jednostavno dio rata koji je Rusija započela.

- Ako ste se odlučili napasti drugu zemlju, počiniti masovna ubojstva, zgnječiti mirne ljude tenkovima i podržati ubojstva, prije ili kasnije doći će vrijeme da vratite taj dug. Dakle, razoružanje skladišta ubojica u regijama Belgorod i Voronjež samo je prirodan proces. Karma je surova stvar - rekao je Mihajlo Podoljak, pregovarač u timu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Ukrajina je dosad dobila javnu potporu Britanije za izravan napad na Rusiju, a James Heappey, dužnosnik u britanskom Uredu ministarstva vanjskih poslova, rekao je da su udari "potpuno legitimni" s obzirom na važnost uloge skladišta goriva i streljiva u ruskoj invaziji Ukrajine. Heappey je također podržao korištenje oružja koje je dobavila Britanija, rekavši da njegova upotreba za napade unutar Rusije "nije nužno problematična".

Žele rat na ruskom tlu

Ruska vojska, koja već dva mjeseca neprekidno ispaljuje projektile na ukrajinske gradove i vojne ciljeve, uključujući skladišta goriva, upozorila je 13. travnja što će se dogoditi ako Ukrajina uzvrati udarac.

Glasnogovornik Ministarstva obrane Igor Konašenkov tako je obznanio ruskim novinskim agencijama da će Rusija odgovoriti ciljanjem na ukrajinsko vodstvo.

- Ako se ovi slučajevi nastave, ruska vojska će ciljati centre za donošenje odluka, uključujući one u Kijevu - rekao je Konašenkov.

Odmah nakon tog upozorenja uslijedila su tri velika požara unutar Rusije, uključujući i onaj blizu Moskve, u vojnom istraživačkom institutu u gradu Tveru.

Požar u vojnom istraživačkom institutu u gradu Tveru, blizu Moskve

 Igor Stasyuk/Tass 

Eksplozije i helikopterski napadi na ruskom teritoriju također podižu moral Ukrajinaca. Nakon što su uvidjeli učinkovitost borbenih taktika malih jedinica prilikom bitke za Kijev u ožujku, ukrajinski zapovjednici srednjeg ranga predložili su nastavak ove strategije i unutar Rusije.

- Rat neće završiti dok ne bude na ruskom teritoriju. Nije tajna da ruski narod ne podržava rat. Nije istina da je kriv samo Putin, a da su ostali Rusi miroljubivi. Moramo natjerati rusko društvo da se boji. Napad na njihovu zemlju promijenio bi im percepciju. Ljude poput mene treba poslati u Rusiju - rekao je zapovjednik ukrajinske brigade, koji je tražio da ga identificiraju samo po nadimku Akula, jer nije ovlašten javno govoriti.