Novi podaci: Hrvatska je uvjerljivo najzaduženija zemlja ovog dijela Europe. Ne, nije zbog rata ni autocesti
Od početka godine pa do kraja srpnja, javni dug porastao je za oko 14 milijardi kuna
Za dio ekonomista dug, samo po sebi, ne predstavlja problem, ako se radi o zaduživanju za financiranje kapitalnih rashoda jer to može imati pozitivan utjecaj na ekonomski rast. No, gotovo svi se slažu da se pogrešno zaduživati radi financiranja tekućih troškova
Eksplozija javnog duga koju je pokrenula koronakriza ponovno je dovela Hrvatsku u društvo visokozaduženih zemalja. Novi podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je javni dug krajem srpnja dosegnuo, u apsolutnom iznosu, rekordnih 344,3 milijarde kuna, što je za gotovo 19 milijardi kuna više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od početka godine pa do kraja srpnja, javni dug porastao je za oko 14 milijardi kuna.
Iako su godinama brojni ekonomisti upozoravali da bi Hrvatska trebala obuzdati javnu potrošnju i sniziti razinu javnog duga i u ovu krizu ušli smo prilično zaduženi. Doduše, posljednjih pet godina, dug je bio u padu prikazan kao postotak BDP-a, no taj pozitivan trend njegova smanjenja prekinula je koronakriza, te je Hrvatska sada uvjerljivo najzaduženija država na području srednje i istočne Europe.
Hrvatska zadužena 85 posto BDP-a, Češka upola manje
I prije koronakrize javni dug Hrvatske bio je viši u odnosu na usporedive zemlje, te je 2019. godine iznosio 71,1 posto BDP-a. Nakon toga 2020. penje se na čak 87 posto BDP-a, a procjene su da bi se ove godine trebao blago spustiti na 85,2 posto BDP-a.
Češka je, na primjer, koronakrizu dočekala s javnim dugom od 30 posto BDP-a. Prošle godine im je javni dug skočio na 37 posto BDP-a, a ove bi trebao dosegnuti 42 posto BDP-a. Od usporedivih zemalja, po visini javnog duga najbliže su nam Slovenija i Mađarska. Javni dug Mađarske prošle godine je dosegnuo 81,7 posto BDP-a, a Slovenije 81 posto BDP-a.
Zašto je Hrvatska znatno zaduženija od drugih zemalja srednje i istočne Europe? Više faktora utjecalo je na takvu našu poziciju. Dugi niz godina imali smo deficite proračuna, odnosno država je trošila više nego što su iznosili prihodi, a razlika se nadoknađivala zaduživanjem. U prošlosti je bilo i opravdanih razloga, poput poslijeratne obnove ili velikih infrastrukturnih projekata kao što je gradnja autocesta.
Najveći rast javnog duga imali smo u prošloj krizi
No svejedno, to ipak nisu glavni razlozi zbog kojih je Hrvatska visoko zadužena. Najveći rast javnog duga u odnosu na BDP imali smo u recesiji od 2009. do 2014. godine, jer država jednostavno nije htjela troškove prilagoditi uvjetima pada ekonomije. Ne treba zanemariti ni koruptivne aktivnosti, koje je teško izmjeriti, ali sasvim sigurno dio novca i tako curi iz proračuna.
Jasno je da će za povratak javnog duga na razine prije koronakrize biti potrebno više godine. Da bi se javni dug sanirao ili će biti potrebne značajne reforme koje bi dovele do smanjenja troškova, ili veće porezno opterećenje koje bi, pak, moglo usporiti rast gospodarstva.
Za dio ekonomista dug, samo po sebi, ne predstavlja problem, ako se radi o zaduživanju za financiranje kapitalnih rashoda jer to može imati pozitivan utjecaj na ekonomski rast. No, gotovo svi se slažu da se pogrešno zaduživati radi financiranja tekućih troškova i ako se takva praksa konstantno ponavlja, što je upravo kod nas slučaj.
