Novi problem za USKOK: Sud ukinuo odluku o zakonitosti dokaza protiv bivših ministara

Visoki kazneni sud ukinuo odluku o zakonitosti Uskokovih dokaza protiv bivših ministara, piše Dnevnik.hr.

Visoki kazneni sud (VKS) ukinuo je odluku kojom je zagrebački Županijski sud zakonitima proglasio Uskokove dokaze protiv četvorice bivših ministara i županjskog gradonačelnika Damira Juzbašića koji su u aferi "Po babi i stričevima" osumnjičeni za korupciju.

Uz Juzbašića, optužnicom koju je Uskok podigao krajem listopada prošle godine obuhvaćeni su bivši HDZ-ovi ministri Darko Horvat, Tomislav Tolušić i Josip Aladrović te nekadašnji potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević iz SDSS-a.

Prizivni sud je, ne navodeći identitete okrivljenika, priopćio da je rješenje Županijskog suda u Zagrebu ukinuto po službenoj dužnosti iz formalnopravnih razloga.

''Zbog toga se VKS nije upuštao u razmatranje žalbenih navoda okrivljenika te su njihove žalbe bespredmetne'', stoji u priopćenju.

VKS je pojasnio da prvostupanjski sud nije precizirao o kojim se konkretno dokazima radi te da se iz takve ''nedorečene i neprecizne'' izreke pobijanog rješenja ne vidi u odnosu na koje konkretne dokaze je donesena odluka o neizdvajanju, ''jer upućivanje na točku optužnice, a da pritom isti nisu konkretizirani nije pravilno''.

Ukupno 310 neobrazloženih dokaza

Riječ je o ukupno 310 dokaza za koje prvostupanjski sud nije obrazložio svoje razloga za odbijanje svakog pojedinačnog dokaza, već je te dokaze grupiralo prema razlozima zbog kojih su osporavani.

Apelacijski sud smatra i da je u izreci rješenja o izdvajanju ili neizdvajanju dokaza potrebno posve precizno i jasno navesti te točno naznačiti onaj sadržaj materijalnog ili personalnog dokaza o kojem je Županijski sud donio odluku kada je odlučivao o prijedlogu za izdvajanje nezakonitih dokaza.

VKS je ocijenio i da je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva te se zbog navedenih nedostataka i takve izreke rješenje ne može ispitati pa upućuje prvostupanjski sud da u ponovljenom postupku otkloni ''bitnu povredu odredaba kaznenog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem na način da će po potrebi pozvati branitelje da preciziraju dokaze koje predlažu izdvojiti iz spisa i iz kojih razloga''.

O osnovanosti optužnice protiv bivših ministara i gradonačelnika Županje optužno vijeće počelo je raspravljati nakon što je postupak protiv njih razdvojen od postupka protiv ostalih okrivljenika koji su krajem prošlog prosinca priznali krivnju i nagodili se s tužiteljstvom.

Riječ je o Ani Mandac, nekadašnjoj Horvatovoj pomoćnici, osuđenoj na 11 mjeseci zatvora što joj je zamijenjeno radom za opće dobro, bivšoj ravnateljici uprave za potpomognuta područja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Katici Mišković, uvjetno osuđenoj na devet mjeseci zatvora uz dvogodišnji rok kušnje te bivšem državnom tajniku Velimiru Žunecu osuđenom na uvjetnih 10 mjeseci uz tri godine kušnje.

Njih troje teretilo se za sređivanje dodjele financijskih potpora tvrtkama koje za to nisu ispunjavale kriterije.

Horvata, koji je jedini u ovom slučaju bio u istražnom zatvoru, Uskok tereti da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, zajedno s pomoćnicom Mandac, na poticanje suokrivljenika nezakonito dodijelio bespovratnih 2,6 milijuna kuna.

Uz Horvata, Mandac, Žuneca i Mišković u tom su kraku slučaja Uskokovom optužnicom obuhvaćeni i Tolušić te Milošević, jer je dio novca dodijeljen pripadnicima srpske nacionalne manjine.

Iz Horvatovog slučaja proizašla istraga protiv Aladrovića

Iz tog je slučaja proizašla i istraga protiv bivšeg ministra rada i socijalne skrbi Aladrovića kojega Uskok tereti za pogodovanje prilikom dva zapošljavanja 2018. i 2019. dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Proširenjem istrage je uz Aladrovića bio osumnjičen i Juzbašić, gradonačelnik Županje i bivši HDZ-ovac, sada nezavisni kandidat kojeg je podržao Domovinski pokret. Juzbašića optužnica tereti da je preko Mandac tražio od Aladrovića da pogoduje pri zapošljavanju u HZMO-u, što je Aladrović i učinio dostavivši kandidatkinji zadatke koji će biti postavljeni na testiranju.

Nakon pokretanja istrage Horvat je uhićen kao prvi ministar na dužnosti. Aladrović i Milošević su neko vrijeme ostali na ministarskim funkcijama što je bio prvi slučaj da su pod istragom dvojica vladinih članova, a razriješeni su krajem travnja prošle godine.

Horvat je uhićen nakon što je njegova bivša pomoćnica Mandac, ranije osumnjičena u aferi Vjetroelektrane, na Uskoku posvjedočila da su se sporni poticaji dodjeljivani "po babi i stričevima".

Kazala je navodno i da su ih stručne službe upozorile da je dodjela novca mimo kriterija protivna zakonu. Horvat, međutim, tvrdi da je samo potpisivao dokumente koje mu je donosila Mandac.

Početkom listopada Mandac je u aferi Vjetroelektrane sporazumno osuđena na 10 mjeseci uvjetnog zatvora, uz rok kušnje od tri godine, nakon što je priznala krivnju za namještanje potpora prijateljima bivše državne tajnice i kninske gradonačelnice Josipe Rimac.