Obilježava se 77. obljetnica blajburške tragedije i križnog puta hrvatskog naroda

Obilježavanje 77. obljetnice blajburške tragedije i križnog puta hrvatskog naroda u svibnju 1945. godine počinje u petak misom u Bleiburgu, a nastavit će se programima koji će se održavati u Hrvatskoj.

U petak će u 18 sati u župnoj Crkvi svetog Petra i Pavla u Bleiburgu biti održana misa zadušnica u organizaciji Hrvatske katoličke misije u Klagenfurtu.

Središnja komemoracija u subotu, 14. svibnja

Misu na hrvatskom jeziku predvodit će ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislav Markić, a u crkvu može doći do 360 osoba.

U subotu, 14. svibnja, održava se Središnja komemoracija za žrtve blajburške tragedije i križnog puta. Sve počinje u 8.30 sati molitvom, dovom i polaganjem vijenaca državnih delegacija kod Središnjeg križa na zagrebačkom groblju Mirogoju.

Nakon toga u 12.15 sati održat će se sveta misa u Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini, koju će predvoditi pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić.

Obilježavanje se nastavlja 25. svibnja, kada će se u 20 sati održati komemorativna akademija u Velikoj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva, pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.

U nedjelju, 29. svibnja, u 12 sati služit će se misa na Radimlji kod Stoca u BiH, gdje će biti položeni vijenci u ime Hrvatskog narodnog sabora BiH, državnih delegacija, braniteljskih udruga i Počasnog bleiburškog voda (PBV).

Središnja manifestacija dosad se tradicionalno održavala na Lojbaškom polju nedaleko Bleiburga, a zadnji put je tamo održana 2019. jer je u iduće dvije godine zbog pandemije nije moglo biti. Skup je tada protekao mirno, uz par uhićenja zbog isticanja ustaških simbola.

Austrija je 2019. godine zabranila ustaške simbole, a austrijske parlamentarne stranke su iduće godine zatražile stručno mišljenje o ustavnosti skupa na Lojbaškom polju.

Skup na Lojbaškom polju bio bi zabranjen

Povjerenstvo sačinjeno od povjesničara, pravnika, predstavnika Katoličke crkve, ministarstva unutarnjih poslova i vlasti savezne pokrajine Koruške zaključilo je da tamo više ne bi smjelo biti političkog okupljanja. 

Odbor za unutarnju politiku austrijskog parlamenta nakon toga je preporučio resornom ministru da zabrani svaki budući politički skup, što znači da bi ovogodišnji skup bio zabranjen da je za njega zatražena dozvola održavanja. 

U međuvremenu, lokalne austrijske vlasti uputile su PBV-u dopis u kojem su tražile uklanjanje grba s prvim bijelim poljem sa spomen kamena PBV-a i usklađivanje teksta na hrvatskom jeziku s onim na njemačkom.

Naime, povjerenstvo je zaključilo da se taj simbol ni po čemu ne razlikuje od simbola koje je koristila ustaška NDH pa u tom slučaju nikakva distinkcija po austrijskom zakonu nije moguća. 

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nakon toga je uputilo prosvjednu notu Austriji, navodeći da se spomen kamen nalazi na privatnom posjedu austrijske udruge PBV. Smatraju da su razlozi Općinske uprave Voklermarkta "neprihvatljivi za Hrvatsku kako s povijesnog, tako i s društvenog i političkog gledišta".

Pritom su istaknuli da komemoracija u Bleiburgu neupitno mora biti posvećena isključivo sjećanju na poginule.

Obljetnica blajburške tragedije i križnog puta odnosi se na predaju oružanih snaga NDH i drugih kolaboracionističkih postrojbi u bivšoj Jugoslaviji u svibnju 1945. godine kod Bleiburga u Južnoj Koruškoj.

Iako je Njemačka kapitulirala 8. svibnja, te su se snage nastavile boriti do 15. svibnja, kada se glavna skupina vojnika i službenika NDH pokušala predati Britancima u Bleiburgu. Britanci su, međutim, inzistirali da se predaju partizanima, prema sporazumima između savezničkog vodstva.

Masovne likvidacije vojnika i civila, točan broj nije precizno utvrđen

Povlačenje tih snaga pratio je veliki broj civila, od kojih su mnogi zarobljeni u Sloveniji i nikada nisu stigli do Bleiburga. Nakon predaje, zarobljenici su vraćeni u Jugoslaviju u marševima smrti, koje su pratile masovne likvidacije vojnika i civila bez suđenja.

Točan broj ubijenih u događanjima prije i nakon predaje nije precizno utvrđen, no smatra se kako je najpouzdanija procjena demografa Vladimira Žerjavića da je u blizini Bleiburga ili tijekom marševa smrti živote izgubilo oko 45.000 Hrvata i 4000 Bošnjaka. 

Prva organizirana komemoracija u Bleiburgu održana je na Dan svih svetih 1952. godine. Nakon 1990. godine službena izaslanstva i političari otvoreno su počeli komemorirati blajburšku tragediju sredinom svibnja.

Hrvatski sabor je preuzeo organizaciju komemoracije 1995. godine, koju je SDP-ova vlast otkazala 2012., a HDZ-ova obnovila 2016. godine.

Autor fotografije nepoznat - Poveznica