OBRANA EU Pentagon uznemiren novim europskim planom za oružje
Na sastanku, održanom 25. ožujka, američki državni tajnik Marco Rubio rekao je ministrima vanjskih poslova Litve, Latvije i Estonije da Sjedinjene Američke Države žele ostati uključene u obrambene nabave zemalja članica EU-a, potvrdili su izvori za Reuters
Rani vanjskopolitički potezi administracije Donalda Trumpa — uključujući kratkotrajno smanjenje vojne pomoći Ukrajini i ublažavanje pritiska na Moskvu — duboko su uznemirili europske saveznike. Mnogi su se počeli pitati mogu li i dalje smatrati Sjedinjene Američke Države pouzdanim partnerom.
Sredinom ožujka Europska komisija, izvršno tijelo Europske unije, predložila je povećanje vojne potrošnje te udruživanje resursa u zajedničkim obrambenim projektima. Taj je potez potaknut zabrinutošću zbog smanjenog vojnog angažmana SAD-a pod Trumpovim vodstvom.
SAD-u neprihvatljivo da ne sudjeluje u obrambenim nabavama EU-a
Prema riječima stručnjaka, neke od predloženih mjera mogle bi ograničiti ulogu tvrtki izvan Europske unije, uključujući one sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Sjevernoeuropski diplomat, koji nije prisustvovao baltičkom sastanku, potvrdio je da su im američki dužnosnici također nedavno poručili da bi isključivanje iz europskih obrambenih nabava bilo neprihvatljivo.
Rubio namjerava o toj temi detaljnije razgovarati tijekom ovotjednog posjeta Bruxellesu, gdje će sudjelovati na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a, otkrio je visoki dužnosnik State Departmenta. 'To je pitanje koje je tajnik već otvorio i o kojem će nastaviti razgovarati', rekao je dužnosnik.
Glasnogovornik State Departmenta izjavio je da predsjednik Trump pozdravlja napore europskih saveznika da 'ojačaju svoje obrambene sposobnosti i preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost', no upozorio je na stvaranje novih barijera koje bi mogle isključiti američke tvrtke iz europskih obrambenih projekata. 'Transatlantska obrambena industrijska suradnja jača Savez', dodao je glasnogovornik.
Ministarstva vanjskih poslova Latvije i Estonije nisu odgovorila na zahtjeve za komentar, a ministarstvo vanjskih poslova Litve odbilo je komentirati situaciju.
SAD raspet između suprotstavljenih ciljeva
Zabrinutost Washingtona zbog potencijalnih ograničenja za američke proizvođače oružja otkriva duboku napetost u središtu europske politike Trumpove administracije.
On je, s jedne strane, pozvao europske saveznike da povećaju ulaganja u obranu i preuzmu veću odgovornost za svoju sigurnost. S druge strane, EU, odgovarajući na njegove poruke o uvjetnoj predanosti NATO-u, nastoji ojačati svoju obrambenu autonomiju i uspostaviti proizvodnju oružja unutar Unije.
Takav pristup u izravnom je sukobu s drugim ključnim ciljem Trumpove administracije — otvaranjem stranih tržišta za američke izvoznike, uključujući obrambenu industriju.
Prijedlog Europske komisije iz ožujka, nazvan ReArm Europe, uključuje plan zaduživanja u iznosu od 150 milijardi eura, što je namijenjeno državama članicama koje bi ta sredstva uložile u zajedničke obrambene projekte.
Iako se brojne vlade EU-a zalažu za paneuropski pristup obrani, još uvijek je otvoreno pitanje tko će odlučivati o tim projektima, tko će ih voditi i na koji način će se financirati. Očekuje se žustra rasprava o tim temama.
Trump zagovara europsku kupovinu američkog oružja
Iako Europska komisija tvrdi da postoje načini za sudjelovanje tvrtki izvan EU-a u predloženom okviru, u praksi će se proizvođači oružja izvan Unije suočiti s nizom administrativnih i praktičnih prepreka.
Trumpova administracija, kao i one prije nje, snažno je zagovarala europsku kupnju američkog oružja — što je bio slučaj i na ovogodišnjoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Prema mišljenju nekih izvora, posljednji signali iz Washingtona predstavljaju nastavak dosadašnje politike SAD-a.
