Od 1. travnja poskupljuju cigarete i zaslađena pića
S početkom travnja na snagu stupaju uredbe o visini trošarina na duhanske proizvode, alkohol i alkoholna pića te posebnog poreza na bezalkoholna pića ovisno o udjelu šećera, a s povećanjem tih trošarina očekuje se i poskupljenje tih proizvoda, no zasad proizvođači i udruge ne izlaze s konkretnim brojkama
Naime, s 1. travnja na snagu stupaju nove uredbe o visini trošarina na duhan i duhanske prerađevine, alkohol i alkoholna pića te o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na bezalkoholna pića (ovisno o udjelu šećera).
Vlada je te uredbe donijela 19. ožujka, a ministar financija Zdravko Marić tada je ustvrdio kako cigarete ne bi trebale poskupjeti za više od dvije kune po kutiji, alkoholna pića po litri između dvije do tri kune, a bezalkoholna do jedne kune, no za neka će trošarinsko opterećenje biti manjem zbog niske koncentracije šećera.
Povećanje trošarina na duhanske prerađevine
Uredbom o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode povećava se specifična trošarina i to za 35 kuna, s 335 kuna na 370 kuna za tisuću komada, dok proporcionalna ostaje na 34 posto od maloprodajne cijene.
Minimalna trošarina na cigarete se povećava sa 755 na 824 kune za tisuću komada cigareta.
Trošarina se povećava i za sitno rezani i ostali duhan za pušenje, sa 600 na 800 kuna za kilogram, a na 800 kuna povećava se i trošarina na cigare i cigarilose (za tisuću komada), kao i na grijani duhanski i novi duhanski proizvod (za jedan kilogram).
Neće, pak, biti trošarine na e-tekućine odnosno ona ostaje nula kuna.
U Ministarstvu su procijenili da ukupni utjecaj povećanja trošarine na maloprodajne cijene cigareta ni u kojem slučaju nije veći od 2 kune po kutiji cigareta, kao i da će povećanje tih trošarina proračunu ove godine donijeti dodatnih 400 milijuna kuna.
Zdravko Marić
Izvor: Pixsell / Autor: Damir Sencar/HINA/POOL/PIXSELL
Iz duhanske industrije su već ranije upozoravali da bi povećanje trošarina na duhanske proizvode moglo izazvati i dodatne poremećaje na domaćem tržištu koje bi se na kraju mogle negativno odraziti i na proračunske prihode.
Glavni 'igrači' na tim tržištima za sada ne izlaze s konkretnijim podacima o novim cijenama odnosno poskupljenju, pa su tako primjerice iz Philip Morrisa tek odgovorili kako "u ovom trenutku, a s obzirom i na cjelokupnu nepredvidivu situaciju, nemaju dodatnih informacija, niti komentara".
Za sada nema službenih potvrda proizvođača kada će i koliko cigarete poskupjeti. No, ako do toga i ne dođe prvi dan primjene nove uredbe, poskupljenje se vjerojatno može očekivati idućih dana, moguće krajem tjedna.
Povećanje trošarina na alkohol; na bezalkoholna pića ovisi o postotku šećera
Uredbom o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića trošarina na etilni alkohol od 1. travnja iznosit će 6.000 kuna po hektolitru čistog alkohola, što je 700 kuna više (sada 5.300 kuna), ili u postotku rast za 13,2 posto.
U Vladi su procijenili da bi to do kraja godine trebalo donijelo 0,3 milijuna kuna više s osnova te trošarine, dok bi promjene kod posebnog poreza na bezalkoholna pića trebale donijeti dodatnih 64 milijuna kuna.
Uredbom o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića ništa ne mijenja kod kave, već su promjene vezane za izračun posebnog poreza na bezalkoholna pića te energetskih pića.
Trošarina na bezalkoholna pića ovisi o postotku šećera
Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia
Sada se na bezalkoholna pića posebni porez plaća samo u fiksnom iznosu - 40 kuna po hektolitru, a po novome će ovisiti i o volumenu i sadržaju šećera. I po novome bi ostalo fiksni dio, ali bi bio snižen na 20 kuna po hektolitru, dok drugi dio ovisi o sadržaju šećera, taurina i metil-ksantina.
Sadrže li bezalkoholna pića taurin tada posebni porez iznosi 200 kuna po hektolitru, ako sadrže metil-ksantine, a ne sadrže taurin, iznosi 80 kuna po hektolitru.
Ako nemaju ni taurin ni metil-ksantine, a sadrže šećer, uvedene su četiri skupine ovisno o količini šećera u sto mililitara bezalkoholnog pića - ako sadrže do dva grama šećera tada je posebni porez nula kuna: od dva do pet grama šećera iznosi 10 kuna po hektolitru; od pet do osam grama 30 kuna; a za sva ona s više od osam grama iznosi 60 kuna po hektolitru.
Ministar Marić je nekoliko puta naglasio da je za prve dvije skupine posebni porez i niži u odnosu na postojeći sustav, dok bi cijene ostalih bezalkoholnih pića mogla poskupjeti oko jedne kune.
Povećanje trošarina na pića negativna za proizvođače; upitna radna mjesta
No, ni proizvođači ni udruge proizvođača bezalkoholnih pića ne izlaze s izračunima novih cijena, a iz Gospodarske interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPP) su Hini odgovorili kako će se povećanje trošarina negativno odraziti na poslovanje tih proizvođača.
Podsjećaju i kako su, s obzirom na trenutnu situaciju te niz nepovoljnih i nepredviđenih okolnosti povezanih s pandemijom koronavirusa, kao i na činjenicu da industrija treba vremena za prilagodbu na nove uvjete poslovanja i visinu posebnog poreza, predložili da se uredba primjenjuje od 1. siječnja 2021. godine.
U protivnom, kako navode, "za očekivati je da će se negativne posljedice donošenja ovakvog Zakona i uredbe reflektirati na proizvođače bezalkoholnih pića zbog povećanih poslova poslovanja uzrokovanih diskriminirajućim porezom i time implikacijama na dobit tvrtke".
"Kad se tome dodaju uvjeti poslovanja zbog pandemije korona virusa održanje proizvodnje i zadržavanje radnih mjesta dolazi u pitanje", istaknuli su iz GIUPP-a.
Naglašavaju i da "ukoliko se proizvodnja i uspije održati, rješenje bi se dugoročno moglo naći u njenom premještanju u druge države ili regije u kojima su troškovi poslovanja niži".
Iz GIUPP- a u odgovoru Hini podsjećaju kako su se protivili donošenju Zakona i uredbi koja stupa na snagu 1. travnja te su zatražili da se spomenuti Zakon povuče iz procedure s obzirom da se njime izdvaja industrija bezalkoholnih pića kao jedina industrijska grana čija potrošnja uzrokuje pretilost.
Primarni cilj povećanja posebnog poreza je povećanje državnog proračuna i takvo povećanje poreza definitivno "nije pravi alat u smanjenju pretilosti" ili prevalenciji nezaraznih jer debljina i druge neizravne bolesti povezane s pretilošću imaju mnogo složenije uzroke uključujući nedostatak vježbanja, sjedeći stil života, genetiku te lošu prehranu u cjelini, istaknuli su iz GIUPP-a.
