Od idućeg lipnja cijene u trgovinama će biti iskazane i u kunama i u euru

Hrvatska će euro kao valutu najvjerojatnije uvesti 2023., a goruće je pitanje kako će ta tranzicija izgledati. Izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, Tihomir Mavriček, kaže za HRT kako je cilj uvesti euro 1. siječnja 2023., no konačnu odluku donosi Vijeće Europske unije.

– Pripreme su već krenule, a jedna od mjera je praćenje da cijene znatno ne poskupe. Planira se da se minimalno šest mjeseci prije uvođenja dvojno iskazuju cijene, s tim da ćemo imati pripremni period od nekih tridesetak dana kada će se svi poslovni subjekti i trgovci pripremiti za dvojno iskazivanje cijena – to je fizički zahtjevan posao, treba sve otisnuti i staviti na proizvode i police, kaže i dodaje kako će biti istaknut i konverzijski tečaj kako bi građani mogli provjeriti jesu li cijene točno izračunate.

Tihomir Mavriček ističe kako će se fiksni tečaj odrediti netom prije odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura.

– Kretat će se oko 7.53, no konačno će biti utvrđen u svibnju ili lipnju sljedeće godine i vrijedit će od 1. siječnja 2023. Do 31. prosinca 2022. vrijedit će komercijalni tečaj, kao što ga imamo i sada, objašnjava.

“Ne treba se bojati povećanja cijena”

Velik broj ljudi boji se povećanja cijena kod prelaska na euro, no Mavriček tvrdi kako je praksa zemalja koje su već uvele euro pokazala da je zamjena nacionalne valute imala vrlo malen utjecaj na rast cijena, odnosno inflaciju.

– Zemlje koje su prve uvele euro imale su mali takozvani harmonizirani rast indeksa potrošačkih cijena, koji se kretao između 0.09 i 0.28 postotnog boda. Zemlje koje su kasnije uvele euro imale su oko 0.3 – tako i mi očekujemo da neće biti značajan utjecaj na cijene, nekih 0.37 postotnih poena, s tim da su najveći utjecaj imale uslužne djelatnosti i nešto manji broj proizvoda koji se često koriste, poput peciva i novina, kaže Mavriček.

Nakon uvođenja eura u Sloveniji je poskupio prijevoz, cijene u restoranima i frizerskim salonima, dok su u Slovačkoj rasle cijene hrane i građevinskih radova.

– Istraživanja su pokazala da se uglavnom radi o proizvodima koji nemaju utjecaja na ljude s nižim primanjima, nego na one s višim, poput usluga smještaja, restorana, sportskih usluga – to su obično usluge koje koriste ljudi s višim primanjima, ustvrdio je Mavriček.

Dvojno plaćanje kunama i eurima bit će omogućeno samo dva tjedna nakon uvođenja eura, odnosno do 15. siječnja 2023. godine.

– To je jedan od mehanizama kako će ljudi lakše zamijeniti kune koje su im preostale u džepovima, s tim da je obveza trgovaca vraćanje novca u eurima. Naravno, nije to bezuvjetno, već kada će postojati ta mogućnost. Sigurno će biti trgovina ili kafića koji neće moći uzvratiti u eurima, nego u kunama. Nakon tog razdoblja od dva tjedna, svi povrati i plaćanja bit će isključivo u eurima, kaže Mavriček i dodaje kako razdoblje od dva tjedna nije prekratko jer se na primjerima svih zemalja koje su uvele euro to razdoblje pokazalo kao optimalan rok za zamjenu valuta.

– Mi već možemo puno prije polagati kune koje imamo kod kuće na naše račune, kako bi se automatizmom s 1. 1. konvertirale u eure – to je jedan od načina. Također, šest mjeseci nakon uvođenja postojat će besplatna konverzija kuna za eure u bankama, Fini i Pošti, a nakon tih šest mjeseci banke će moći naplatiti naknadu, objašnjava.

Kunske kovanice promijeniti u tri godine, novčanice će se moći uvijek

Svi kunski računi otvoreni u bankama će tako biti pretvoreni u europske račune, a Mavriček ističe kako je bitno napomenuti periode u kojima će biti moguće zamijeniti gotov novac.

– Kovanice će se mijenjati svega tri godine, za razliku od novčanica koje će se mijenjati neograničeno. Prvih godinu dana moći će se zamijeniti u bankama, Fini i pošti, a nakon toga isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci bez naknade, kaže i napominje kako banke nisu dužne primiti više od sto novčanica i sto komada kovanica u jednoj transakciji.

Što se tiče štednji i kredita, oni će se također automatizmom konvertirati u eure, a nakon 1. 1. 2023. plaće i mirovine također će sjedati u eurima.

Hrvatska narodna banka pripremila je i poseban trezor u koji će skladištiti i čuvati sav prikupljeni novac do uništenja.

– Za kovani novac pripremamo suradnju s Ministarstvom obrane RH, gdje ćemo koristiti njihove prostorije kako bismo smjestili kovani novac, a novčanice će se nalaziti na sigurnijem mjestu – u trezorima koji su već izgrađeni, kaže Mavriček i dodaje kako su u tijeku sve pripremne aktivnosti kako bi se građanima olakšao prijelaz na euro, a izrađen je i nacionalni program, te je ustrojeno šest koordinacijskih odbora koji se brinu da sve pripreme teku što lakše.

– Opsežne pripreme su u tijeku, strahovito puno posla je pred nama, ali imamo dovoljno vremena da to završimo, zaključuje Mavriček.