Odbor za financije podržao Tomislava Ćorića kao kandidata za ministra financija, on poručio: "Ne treba raditi značajnije zaokrete u fiskalnoj politici"

Saborski Odbor za financije i državni proračun u srijedu je saslušao kandidata za potpredsjednika Vlade i ministra financija Tomislava Ćorića. Njegov povratak u Vladu s pozicije viceguvernera Hrvatske narodne banke podržalo je sedam zastupnika vladajuće većine, dok su četiri oporbena člana glasala protiv.

Vladajući su pohvalili odluku premijera Andreja Plenkovića da na mjesto ministra financija, umjesto Marka Primorca koji odlazi u Europsku investicijsku banku, imenuje bivšeg ministra i aktualnog viceguvernera HNB-a, ističući Ćorićevo iskustvo i kompetencije. Oporba je, pak, tijekom dvosatne rasprave izražavala čuđenje tim izborom, upozoravajući na niz afera koje se vežu uz njegovo ime, ali i na činjenicu da dolazi iz HNB-a, institucije koju je premijer ranije prozivao zbog neobuzdavanja inflacije.

„Nema nijedan rep iza Ćorića, nema ni krakova“, poručio je Plenković kroz smijeh, nakon što je simbolično pogledao iza stolice kandidata. Dodao je kako ga je izabrao jer je „fajter“ te ustvrdio da bi, da je bilo ičega protuzakonitog, nadležna tijela reagirala.

Zastupnici Mosta i SDP-a podsjetili su na Ćorićevu povezanost s aferama vezanima uz vjetroelektranu Krš-Pađene, Petrokemiju, Janaf i Inu. Premijer je na prozivke Mostovih zastupnika Zvonimira Troskota i Mire Bulja o navodnim vezama s Damirom Škugorom i Pavom Vujnovcem odgovorio kako ne zna o čemu govore.

„Ova Vlada ne ovisi ni o kome i nema obveza ni prema kome“, poručio je Plenković.

Mostov Nikola Grmoja izjavio je da ne vidi logiku u predlaganju Ćorića s obzirom na „repove koje vuče“, kao ni u činjenici da se na čelo Ministarstva financija dovodi osoba iz HNB-a, koju je Vlada ranije prozivala zbog inflacije. Plenković je uzvratio kako je riječ o iskusnom i kompetentnom kandidatu koji se u desetoj godini mandata Vlade neće morati upoznavati sa sustavom.

SDP-ova Sabina Glasovac pitala je što Ćorić donosi novo, ocijenivši da premijer podcjenjuje pamćenje građana vjerujući da će „trava zaborava prekriti smrad afera“. Plenković je odgovorio da donosi „novu energiju i svježinu“ te izrazio zadovoljstvo njegovim povratkom u Vladu.

Oporba je ponovno otvorila i pitanje inflacije. SDP-ova Sanja Radolović podsjetila je na ranije izjave premijera i ministra Primorca o odgovornosti HNB-a te upitala znači li to da je za inflaciju kriva Vlada. Plenković je odgovorio da je Vlada učinila sve što je mogla, a kao glavne generatore inflacije naveo gospodarske subjekte koji su povećavali profit.

Zastupnicu Možemo! Sandru Benčić zanimalo je jesu li već dogovorene konkretne mjere za suzbijanje inflacije, na što je premijer odgovorio da Ćorić ima dovoljno iskustva i pogled iz obje institucije – HNB-a i Vlade.

Predsjednik Odbora Boris Lalovac (SDP) upozorio je na činjenicu da HNB ostaje bez guvernera Borisa Vujčića i viceguvernera Ćorića, no Plenković je ustvrdio kako praznine u radu neće biti te da ima dovoljno vremena za izbor novog guvernera.

Sam Ćorić istaknuo je da mu je ekspertiza upravo područje financija te da Hrvatska treba nastaviti s jasnom, stabilnom i odgovornom fiskalnom politikom. Naglasio je važnost veće koordinacije među resorima kako bi se postigli sinergijski učinci i potaknula gospodarska aktivnost.

Govoreći o inflaciji, rekao je da za uvoznu inflaciju rješenja nema, dok se domaća može suzbijati zamrzavanjem agregatne potražnje. Dodao je kako ne vidi potrebu za prebacivanjem odgovornosti ni na HNB ni na Vladu.

O porezu na nekretnine kazao je da Hrvatska, kako se ekonomske okolnosti popravljaju, treba rasterećivati rad, a više opterećivati druge oblike prihoda. Ukidanje poreza na mirovine, podsjetio je, planirano je za 2027., dok su ostale mjere, poput povećanja osobnog odbitka i univerzalnog dječjeg doplatka, uvjetovane stanjem javnih financija.

Nakon saslušanja pred Odborom, Ćorića mora potvrditi i Hrvatski sabor, o čemu će se glasati već sutra. Ćorić je poručio kako Hrvatska ima dobre makroekonomske pokazatelje te da ne vidi potrebu za značajnijim zaokretima u fiskalnoj politici, već za nastavkom fiskalne odgovornosti kao temelja djelovanja Vlade.