Ogroman jaz između mirovina – u jednu saborsku stanu tri i pol prosječne. “To je na Plenkovićevu sramotu”

Najveće mirovine u Hrvatskoj primaju korisnici iz kategorije "saborski zastupnici, članovi Vlade, suci Ustavnog suda te glavni državni revizor" kojima su one priznate ili određene prema posebnim propisima.

Njima je prosječna neto mirovina isplaćena u lipnju iznosila čak 2.040,11 eura. S druge strane, prosječna mirovina svih korisnika koji je nisu stekli po posebnim propisima, isplaćena u lipnju, izosila je 580,33 eura.

Drugim riječima, odnosno brojkama, tri i pol prosječne mirovine stanu u jednu prosječnu mirovinu saborskog zastupnika, člana Vlade ili ustavnog suca. Uzmemo li u računicu medijalnu mirovinu iz lipnja, koja je iznosila 517,74 eura, onda čitave četiri taman stanu u jednu prosječnu “saborsku”.

Jedni preživljavaju s 19, a drugi sa 68 eura dnevno

Kad prosječnu neto mirovinu podijelimo s 30 dana u mjesecu, ispada da umirovljenici preživljavaju s 19,34 eura dnevno. S prosječnom neto mirovinom saborskog zastupnika, člana Vlade ili ustavnog suca, preživljavanje je puno lakše sa 68 eura dnevno ili 48,66 eura više od onih s mirovinama običnih smrtnika.

Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika (SU) i koordinator političke platforme Umirovljenici zajedno, smatra da to nije u redu jer izaziva loš psihološki efekt i pokazuje izostanak osjećaja trenutka.

“Nedavno se pisalo o tome koliko u Njemačkoj treba raditi za mirovinu od 1.500 eura. Neka dođu otamo u Hrvatsku i budu saborski zastupnici ili neki drugi državni dužnosnici i imat će 2.000 eura”, ironično dodaje.

Jako odudaraju od prosječnih mirovina

Valja reći da broj korisnika mirovina po posebnim propisima iz kategorije saborskih zastupnika, članova Vlade, ustavnih sudaca i glavnih državnih revizora nije velik. U lipanjskom statističkom izvješću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) stoji da je ukupno 681 korisnik tih mirovina.

“Nije to velik broj mirovina, ali iznos tih mirovina nije primjeren. Bio bi primjeren kada bi svi, umirovljenici i cijelo društvo, pratilo taj standard. Ponavljam ono što smo govorili u predizbornoj kampanji – da bi aktualna vrijednost mirovine pratila ekonomske trendove, trebala bi biti 22 eura za svaku godinu staža. Pa bi onda za 40 godina staža imali prosječnu mirovinu od 880 eura, a ne 500 i nešto eura. Govorimo o otprilike 700 tisuća umirovljenika koji su u zoni siromaštva i zato se ne slažemo s tolikim rastom mirovina po posebnim propisima i njihovim odmakom od prosječnih mirovina”, poručuje Grujić.

Najviša mirovina u toj kategoriji – 2.513 eura

A te su mirovine u proteklih šest godina doista snažno rasle. Godine 2018. prosječna neto mirovina u kategoriji “saborski zastupnici, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor” bila je 1.299,75 eura pa je iz godine u godinu rasla do iznosa od 1.864,42 eura u prosincu prošle godine, odnosno 2.040,11 eura u svibnju ove godine. U šest godina prosječna neto mirovina narasla im je za 740 eura, što je više od iznosa jedne “neposebne” prosječne mirovine.

No, nemaju svi korisnici iz te kategorije mirovinu iznad 2.000 eura. Od ukupno 681, njih 611 prima mirovinu od 2.120 eura, najnižu ima samo jedan korisnik i ona iznosi 704 eura, jedan ima mirovinu 911 eura, svi ostali su iznad 1.000 eura, a njih 611 i iznad 2.000 eura. Najvišu prosječnu neto mirovinu u toj kategoriji prima četvero korisnika. Radi se o invalidskoj mirovini prosječnog neto iznosa 2.513 eura.

“Poštena mirovina za pošteno odrađeni rad”

Od njih 681, korisnika starosne mirovine je 508, obiteljsku mirovinu prima njih 168, a petoro invalidsku. Muškaraca je 454, a žena 227, što odražava i spolnu strukturu dosadašnjih saziva Sabora i sastava Vlade, odnosno podzastupljenost žena. K tomu je i prosječna neto mirovina žena u toj kategoriji 263,22 eura niža od prosječne mirovine muških im kolega.

Grujić ističe da su najveći problem u Hrvatskoj male mirovine te da umirovljenicima treba vratiti dostojanstvo.

“Da za pošteni rad koji su odradili imaju poštenu mirovinu, ništa drugo. Ovo što se sada radi nije na ponos, nego na sramotu gospodina Plenkovića i onih koji su upriličili da imamo toliki jaz između mirovina”, zaključio je.