Operacija ‘Spaljena zemlja’ – Početak deblokade Dubrovnika
Na današnji dan 18. svibnja 1992. Hrvatska vojska je na Južnom bojištu započela operaciju deblokade Dubrovnika.
Kako bi deblokirala Dubrovnik, Hrvatska je vojska 18. svibnja 1992. na Južnom bojištu započela operaciju Spaljena zemlja. Operacijama Neretva, Spaljena zemlja, Čagalj, Tigar, Oslobođena zemlja, Konavle i Vlaštica obranjen je Dubrovnik i očišćeno dubrovačko zaleđe. Iako manje poznata, jer su slijedile mnogo veće operacije, akcija Spaljena zemlja koja je trajala od 18. svibnja do 30. lipnja 1992. bila je iznimno teška i unatoč uspješnosti, hrvatskim je snagama nanijela velike gubitke.
Od rane jeseni 1991. hrvatski grad Dubrovnik našao se u okruženju JNA, crnogorskih doborovoljaca i srpskih dobrovoljaca iz istočne Hercegovine. Grad je sustavno napadan i uništavan do primirja 1992. Cijela okolica Dubrovnika, kao i sva hrvatska mjesta južno od poluotoka Pelješca bila su okupirana i spaljena, a stanovništvo poubijano ili protjerano. Slika Dubrovnika i juga Hrvatske izgledala je stravično.
Nositelji operacije bili su 1. i 4. gardijska brigada, uz potporu topničke grupe i mornaričkog odreda Pelješac. Poslije im se, preuzimajući obrambene položaje, pridružila domicilna 163., odnosno dijelovi 145. i 156. brigade HV-a. Iako manje poznata, jer su slijedile mnogo veće operacije, Spaljena zemlja bila je iznimno teška i u njoj su obje profesionalne brigade pretrpjele velike gubitke.
Nekoliko tenkova 1. brigade ušlo je 30. svibnja u Dubrovnik, čime je probijena blokada grada, a oslobađanje zaleđa nastavilo se do kraja lipnja. Uspješnom akcijom Spaljena zemlja stečeni su uvjeti za nove operacije kojima je u listopadu 1992. napokon oslobođen hrvatski jug.
Za vrijeme napada i okupacije dubrovačkog područja, s kojeg je izbjeglo i prognano više od 33 tisuća ljudi, poginula su 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 ljudi. U koncentracijskim logorima u Bileći u BiH te u Morinju u Crnoj Gori bile su zatočene 423 osobe. Neprijatelj je od Stona do Konavala do temelja spalio 2127 kuća, pa je bez krova nad glavom ostalo gotovo 7800 građana. Zapaljen je i zaštićeni, pola stoljeća star Arboretum u Trstenom, a okupirano područje potpuno je opljačkano.
