Osječko-baranjska županija postavila je 17 spomen-ploča djeci poginuloj u Domovinskom ratu
U školama diljem Osječko-baranjske županije postavljeno je ukupno 17 spomen-ploča posvećenih svoj djeci osnovnoškolske i srednjoškolske dobi koja su izgubila život tijekom Domovinskog rata na području županije.
Riječ je o 21 djetetu čiji su životi prekinuti u ratnom vihoru, u trenucima dok su još uvijek sjedili u školskim klupama, odrastali, sanjali i živjeli djetinjstva koja su se naglo ugasila.
Ovaj emotivni i duboko simboličan projekt, koji se odvija već mjesecima daleko od očiju javnosti, prvi je put službeno predstavljen na širem planu tek danas, kada je županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak putem svoje službene Facebook stranice objavila detalje o postavljenim pločama i pozvala javnost na daljnju suradnju u prikupljanju podataka o stradaloj djeci.
„Čuvamo istinu, branimo sjećanje i odajemo počast“
U objavi županice Tramišak stoji kako su imena djece, nekoć prisutna u školskim hodnicima, sada trajno uklesana na spomen-obilježjima u njihovim školama – mjestima gdje su učili, družili se i provodili svoje posljednje bezbrižne dane.
„To su imena koja su nekoć odjekivala školskim hodnicima, prerano utišani glasovi čije sjećanje danas čuvamo s ponosom i dubokim poštovanjem. Ovim pločama ne zatvaramo poglavlje – naprotiv, čuvamo istinu, branimo sjećanje i odajemo počast svakom djetetu čiji je život ugašen zbog agresije na našu domovinu“, poručila je županica.
Naglasila je i da je postavljanje spomen-ploča samo jedan dio šireg procesa. U tijeku su, kako navodi, i pripreme za izgradnju većeg centralnog spomenika djeci poginuloj u Domovinskom ratu, koji bi trebao biti smješten u Osijeku, kao trajni simbol sjećanja i opomena budućim generacijama.
Poziv obiteljima i građanima: „Ne želimo da niti jedno ime ostane neizgovoreno“
U nastavku objave županica poziva sve građane, posebno obitelji stradale djece, da se jave Županiji s informacijama. Cilj je prikupiti potpune podatke o svakom djetetu stradalom u Domovinskom ratu na području Osječko-baranjske županije kako bi svi dobili svoje pravedno, dostojanstveno i trajno mjesto u kolektivnom sjećanju.
„Želimo da niti jedno ime ne ostane neizgovoreno i da svako dijete dobije svoje dostojanstveno mjesto sjećanja“, poručila je Tramišak.
Spomen-ploče su postavljene u čast ubijene djece: Gordane Vrbanić (5. 11. 1975. – 2. 10. 1991.), Silvije Kovačec (19. 3. 1976. – 8. 10. 1991.), Krunoslava Kalafatića (1. 6. 1975. – 17. 10. 1991.), Davora Peršića (20. 6. 1978. – 2. 11. 1991.), Larisе Rickert (29. 12. 1983. – 5. 3. 1992.), Josipa Ivančića (8. 10. 1977. – 8. 4. 1992.), Dalibora Tomšića (14. 3. 1979. – 29. 6. 1992.), Matije Repinca (17. 9. 1984. – 28. 9. 1991.), Dragana Cvetkovića (12. 4. 1980. – 7. 11. 1991.), Amira Mešića (4. 7. 1977. – 22. 10. 1991.), Davora Milasa (17. 9. 1973. – 5. 12. 1991.), Dalibora Čizmoka (26. 8. 1974. – 25. 7. 1992.), Ivane Vujić (27. 6. 1978. – 3. 9. 1991.), Daniela Koseca (2. 11. 1977. – 3. 4. 1992.), Zorana Papučića (4. 3. 1981. – 16. 4. 1992.), Anamarije Balažić (7. 3. 1978. – 16. 2. 1992.), Josipe Brekalo (3. 8. 1974. – 8. 4. 1992.), Josipa Šošića (20. 7. 1974. – 22. 10. 1991.), Viktorije Borovec (2. 6. 1975. – 16. 10. 1991.), Hrvoja Rengela (9. 2. 1975. – 22. 2. 1992.) i Ljiljane Jaroš (13. 12. 1978. – 5. 4. 1992.).
Portal Veterani ranije pisao o postavljanju ploča
Portal Veterani već je ranije došao do informacija o postavljanju spomen-ploča u školama, no tada je županica i u razgovorima s nekoliko ravnatelja obrazovnih ustanova, jasno reklo da se o projektu ne želi izlaziti u javnost, barem ne dok se cijeli proces ne dovrši.
Neki ravnatelji tada su isticali kako im je preporučeno da o tome ne govore javno, dok je u razgovoru sa županicom Tramišak naglašeno kako projekt treba ostati izvan medijskog fokusa sve dok sve škole ne budu obuhvaćene i dok se ne dovrši cjelovita dokumentacija.
U takvom kontekstu, današnja objava županice predstavlja značajan zaokret – ne samo komunikacijski, nego i politički, jer se prvi put detaljno i službeno govori o ovom osjetljivom, emotivnom i povijesno važnom projektu.
Što je dovelo do promjene stava?
Pitanje koje se sada prirodno nameće glasi: Zašto je županica Tramišak promijenila stav i odlučila javno istupiti s informacijama o postavljenim spomen-pločama?
Mogući scenarij je – Kako su se informacije o pločama počele širiti neslužbenim kanalima, postojala je potreba da se izbjegnu dezinformacije i da se proces prikaže transparentno.
Najava izgradnje centralnog spomenika
Objava o postavljenim pločama mogla je poslužiti kao uvod u intenzivniju javnu kampanju vezanu uz izradu spomenika u Osijeku, projekta koji će svakako zahtijevati participaciju šire zajednice.
„Njihova žrtva ostaje naš trajni zavjet“
Zaključujući svoju objavu, županica je naglasila da žrtva djece tijekom Domovinskog rata obvezuje sve nas na trajno čuvanje istine, kao i na njegovanje kulture mira.
„Njihova žrtva ostaje naš trajni zavjet da nikada ne zaboravimo istinu i da uvijek biramo mir, ljubav i domovinu“, poručila je.
Postavljanje spomen-ploča djeci poginuloj u Domovinskom ratu čin je dubokog pijeteta, ali i podsjetnik na sve strahote koje rat donosi. Ova inicijativa postaje važan dio kulture sjećanja Osječko-baranjske županije, a otvoreno pitanje o promjeni odluke županice oko objave otvara prostor za daljnju javnu raspravu o transparentnosti, procesu i važnosti zajedničkog pamćenja.
Portal Veterani nastavit će pratiti ovu temu, osobito razvoj aktivnosti vezanih uz izgradnju centralnog spomenika djeci poginuloj u Domovinskom ratu.
Izvor fotografija: Nataša Tramišak/ Facebook
