VIJESTI Najčitanije

OTIŠAO SA ŠATOROM Gdje je nestao i čime se danas bavi Đuro Glogoški?

OTIŠAO SA ŠATOROM Gdje je nestao i čime se danas bavi Đuro Glogoški?

Dobro surađujemo s Vladom Andreja Plenkovića i ministrom Tomom Medvedom kada je riječ o pravima članova naše Udruge, kaže Glogoški

Najduži i politički najnabijeniji braniteljski prosvjed završio je prije točno 2115 dana. HDZ je i dalje na vlasti. A sve promjene koje su se trebale dogoditi dogodile su se prije njegova okončanja. Primarni ciljevi prosvjeda, koji se 555 dana održavao na Savskoj cesti u šatoru ispred ulaza u zgradu Ministarstva branitelja, bili su deložirati Ivu Josipovića iz Ureda predsjednika Republike, a potom i Zorana Milanovića iz Ureda predsjednika Vlade, čime bi automatski bio riješen i treći cilj – iz Ministarstva branitelja iseliti Predraga Matića i njegove pomoćnike Vesnu Nađ i Bojana Glavaševića.

Prvi cilj ostvaren je brzo nakon što je šator u Savskoj podignut u jutarnjim satima 20. listopada 2014., kada su tamo došli branitelji predvođeni poduzetnikom Josipom Klemmom i čelnikom Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida prve skupine Đurom Glogoškim, jer je samo par mjeseci poslije Kolinda Grabar-Kitarović, HDZ-ova kandidatkinja, pobijedila Josipovića u drugom krugu predsjedničkih izbora.

Za ostvarenje glavnog političkog cilja, rušenja “nenarodne vlasti” na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem, trebalo je tek nešto više vremena - nepunih 13 mjeseci.

Kako im se na nos ne bi nabijala tvrdnja da su protiv SDP-ove vlasti prosvjedovali direktno u korist HDZ-a, branitelji su nakon formiranja HDZ-ove i Mostove Vlade još neko vrijeme šator držali otvorenim, a napokon 26. travnja 2016. proglasili su kraj prosvjeda, jer im je nova Vlada, kako su tvrdili, dala jamstva da će njihovi problemi biti rješavani, da ih se više neće ignorirati, da će nova vlast naprosto imati više sluha za ispunjavanje braniteljskih zahtjeva.

 

Kao i svaki veliki politički prosvjed i ovaj je imao svoje pobjednike i gubitnike. Najveću korist od njega imali su HDZ i Kolinda Grabar-Kitarović, koja je odmah nakon pobjede na predsjedničkim izborima otišla pozdraviti svoje fanove iz šatora, a loše nisu prošli ni neki drugi. Tako je sudionik tog najdužeg braniteljskog prosvjeda Tomo Medved, i prije nego što će šator konačno biti demontiran, postao novi ministar branitelja. Dobro je prošao i Ante Deur, na početku prosvjeda jedan od viđenijih šatoraša. Iz Savske se brzo preselio na Pantovčak, na mjesto savjetnika predsjednice države. Politički i dalje dobro gura, sada na dužnosti HDZ-ova saborskog zastupnika.

S druge strane, neki od viđenijih šatoraša u međuvremenu su zaradili zatvorske kazne. Nakon pravomoćne presude da je svoju tvrtku fiktivnim ugovorima oštetio za gotovo tri milijuna kuna, Josip Klemm lani je u siječnju poslan na izdržavanje jednogodišnje zatvorske kazne. Vlasnik poznate zaštitarske tvrtke odnedavno je na slobodi.

Dobitnicima šatoraškog prosvjedna mirne duše mogu se smatrati svi postojeći hrvatski branitelji, a pogotovo oni koji će braniteljski status tek zaslužiti. Novim Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koji je izrađen za mandata ministra Tome Medveda, braniteljska prava dodatno su ojačana. U tom smislu dobitnikom šatoraškog prosvjeda mora se smatrati i Đuro Glogoški, koji je i dandanas na čelu Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida prve skupine, jer je za sve članove svoje udruge, točnije za sve najteže ratne vojne invalide, u Medvedu dobio ministra po svojoj mjeri.

Više Globusovih sugovornika iz braniteljskih udruga jedinstveno je u ocjeni da su u Medvedovoj eri braniteljska prava podignuta na najvišu razinu. Da je to tako, potvrdio nam je i Đuro Glogoški.

- Na vaše pitanje kako sam zadovoljan Vladom Andreja Plenkovića i resornim ministrom Tomom Medvedom kada je riječ o pravima članova naše Udruge, kao i svih ostalih branitelja, mogu vam reći da dobro surađujemo. Radimo na programima i projektima za poboljšanje kvalitete života svih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Pomaka ima, to je vidljivo, za razliku od nekih ranijih vremena kada pomaka nije bilo. Mislim čak da se prije u jednom dijelu išlo i unatrag. Što se tiče Zakona o hrvatskim braniteljima, tu nije bilo velikih izmjena kada je riječ o pravima stopostotnih ratnih vojnih invalida prve skupine. Problem je (prije Medvedova mandata, nap. a.) bio u samoj provedbi, u poštovanju zakonskih odredbi. Sada se zakon provodi puno bolje nego što je to bilo prije i za vrijeme braniteljskog prosvjeda u Savskoj - kaže Glogoški.

Nakon što je šator ispred zgrade Ministarstva branitelja razmontiran u travnju 2016. godine, čelnik udruge koja okuplja najteže vojne invalide ulazi u sve dublju medijsku tišinu, skoro pa u zaborav šire javnosti. Glogoški se i dalje bori za braniteljske interese, ali ispod medijskog radara.

Internetske tražilice nalaze ga samo u tekstovima rutinskih agencijskih vijesti. Tako smo doznali da je njegova udruga 11. prosinca prošle godine obilježila 20. godišnjicu rada, da su svečanosti nazočili premijer Plenković i ministar Medved te da je Glogoški tom prilikom rekao da su članovi udruge ispunili sve svoje zacrtane ciljeve: “Naš cilj će uvijek biti budućnost Hrvatske i hrvatskoga naroda. U suradnji s Ministarstvom branitelja i Ministarstvom znanosti i obrazovanja pokrenuli smo nove projekte.”

- Točno je da sam fokusiran na rad Udruge i unapređenje kvalitete života ratnih vojnih invalida, kao i ostalih branitelja. Upravo ovih dana, u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja i KBC-om Zagreb, trebali bi započeti radovi na uređenju smještajnog prostora za liječenje dekubitusa - rekao nam je Glogoški.

 

Najprepoznatljiviji lider braniteljskog prosvjeda u Savskoj odlučio se distancirati od politike i posvetiti radu u svojoj Udruzi, iako je u vrijeme dok su prosvjedi u šatoru bili na vrhuncu imao najmanje dvije zanimljive ponude. Glogoškom se tada nudilo da na skorim parlamentarnim izborima bude visoko na HDZ-ovoj listi u svojoj (osječkoj) četvrtoj izbornoj jedinici, a nakon izbora Glogoškog je (prva) koalicijska Vlada HDZ-a i Mosta najozbiljnije razmatrala za novog ministra branitelja.

- Poznato je da sam bio na razgovoru s tadašnjim premijerom Tihomirom Oreškovićem. Razgovarali smo o prosvjedu hrvatskih branitelja, iznio sam svoje stavove. Ali s obzirom na svoje zdravstveno stanje jasno je da ne bih mogao prihvatiti poziciju ministra branitelja, jer bi to meni kao stopostotnom invalidu bilo preveliko opterećenje. A što se tiče priča o mjestu na listi za Sabor, mogu reći da su i do mene one dolazile. Bilo je upita, takve ideje dolazile su s različitih strana. No, ja nisam politički aktivan još od 2001., kada sam otišao iz HSP-a jer sam pokrenuo inicijativu za osnivanje udruge. Kada sam izabran za predsjednika Udruge, jasno sam rekao da sam politiku stavio izvan okvira svog javnog djelovanja - kaže za Globus Đuro Glogoški.

Jedan od braniteljskih lidera koji je skupa s Glogoškim prosvjedovao u šatoru kaže da je njegov odmak od politike samo privremenog karaktera.

- Strpite se da na vlast opet dođe “nenarodna vlast”, pa će Đuro ponovno na ulicu. Sada nije vrijeme za prosvjede jer je HDZ na vlasti - kaže naš sugovornik.

Glogoški tvrdi kako su deplasirane sve tvrdnje da je prosvjed u Savskoj bio stranački motiviran, odnosno da je organiziran kako bi se HDZ-u pomoglo da dođe na vlast.

- Vi dobro znate kada su prosvjedi počeli, a kada završili. Počeli su u listopadu 2014., a završili tek u travnju 2016. godine. Znači da je prosvjed trajao i nakon što je HDZ došao na vlast. Završio je tek kada smo s novom vlašću razgovarali o našim prijedlozima i naišli smo na razumijevanje, kada su jednim velikim dijelom naši prijedlozi uvaženi - tvrdi.

Izvor:jutarnji.hr/Foto:Fah

#branitelji #braniteljske udruge #Đuro Glogoški #prosvijed branitelja

Više iz kategorije: VIJESTI

ROMANA JERKOVIĆ NAPUSTILA SDP: ‘Ne pristajem na političko djelovanje kroz insinuacije i podmetanja’

ROMANA JERKOVIĆ NAPUSTILA SDP: ‘Ne pristajem na političko djelovanje kroz insinuacije i podmetanja’

Romana Jerković napustila je SDP nakon 30 godina, odbacujući optužbe i kritizirajući stranku zbog političkih podmetanja i blokade komunikacije.

prije 48 min
Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve.

Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve.

Obilježena 35. obljetnica tragedije u Mikluševcima. Sjećanje na nevine žrtve i heroje Domovinskog rata. Pročitajte potresnu priču o progonu i hrabrosti.

prije 54 min
Varaždinski branitelji učenicima u Pakracu prenijeli neispričane priče iz Domovinskog rata

Varaždinski branitelji učenicima u Pakracu prenijeli neispričane priče iz Domovinskog rata

Klub varaždinskih branitelja 1991.–1995. organizirao je edukaciju za učenike u Pakracu. Saznajte kako su mladi učili o Domovinskom ratu kroz svjedočanstva branitelja i neispričane priče.

prije 1 h
Ljeto pod povećalom Porezna krenula u lov: 448 objekata je zatvoreno, a broj kazni eksplodirao je za 900 %

Ljeto pod povećalom Porezna krenula u lov: 448 objekata je zatvoreno, a broj kazni eksplodirao je za 900 %

Tijekom turističke sezone Porezna uprava zatvorila je 448 objekata, a broj kazni porastao je za 900%. Pročitajte detalje pojačanih nadzora fiskalizacije na obali i otocima.

prije 3 h
KRAMATORSK Ruska vojska kliznim bombama usmrtila 33 putnika u dva minibusa

KRAMATORSK Ruska vojska kliznim bombama usmrtila 33 putnika u dva minibusa

U ruskom napadu kliznim bombama na dva minibusa u Kramatorsku poginule su 33 osobe, a 18 ih je ozlijeđeno. Ukrajinski predsjednik Zelenski osudio je napad na civile.

prije 4 h
8. LISTOPADA 1991. UBIJEN JE VLČ. IVAN BURIK: Župnik koji je ostao uz svoje župljane Najčitanije

8. LISTOPADA 1991. UBIJEN JE VLČ. IVAN BURIK: Župnik koji je ostao uz svoje župljane

Saznajte priču o vlč. Ivanu Buriku, župniku iz Tovarnika, ubijenom 8. listopada 1991. tijekom Domovinskog rata. Ostao je uz svoje župljane unatoč okupaciji i progonima.

prije 5 h
N. Nekić: Jahači apokalipse

N. Nekić: Jahači apokalipse

N. Nekić analizira uspon Vatrenih kao simbol nacionalnog ponosa i otpora. Otkrijte kako su 'jahači apokalipse' pokušali srušiti hrvatski nogomet i izbornika Dalića.

prije 5 h
Pavliček brtutalno odgovorio Penavi i DP-u: “Kupovali su glasove, nek’ me tuži ako to nije istina”

Pavliček brtutalno odgovorio Penavi i DP-u: “Kupovali su glasove, nek’ me tuži ako to nije istina”

Marijan Pavliček oštro je odgovorio Ivanu Penavi i Domovinskom pokretu, optužujući ih za kupnju glasova u Vukovaru. Odbacuje prozivke DP-a i iznosi teške optužbe.

prije 5 h
VENDI U ZAGREBU: Hrvatsku nazvala „fašističkom saveznicom“, a sada dolazi nastupatiIstaknuto Najčitanije

VENDI U ZAGREBU: Hrvatsku nazvala „fašističkom saveznicom“, a sada dolazi nastupati

Vesna Vukelić Vendi najavila je nastup u Zagrebu unatoč ranijim izjavama u kojima je Hrvatsku nazvala 'fašističkom saveznicom'. Analiza poziva na odgovornost.

prije 5 h
Vanđelić: Ljudi iz UDBA-e prešli su u HDZ

Vanđelić: Ljudi iz UDBA-e prešli su u HDZ

Damir Vanđelić oštro kritizira HDZ i SDP, tvrdeći da su proizašli iz Komunističke partije. Najavljuje stvaranje nove političke opcije okupljanjem Fokusa i Republike.

prije 5 h
Plenković bi trovanje Like sveo na lokalni problem. A što je s Ćorićevim zakonima, Mikulićem i SOA-om?

Plenković bi trovanje Like sveo na lokalni problem. A što je s Ćorićevim zakonima, Mikulićem i SOA-om?

Analiza afere trovanja Like: Plenković problem svodi na lokalno, no članak otkriva ulogu Ćorićevih zakona, Mikulića i SOA-e. Tko je odgovoran za opasni otpad i smanjenje kazni?

prije 5 h
08. listopada 1942. Rama (Prozor) – četnici ubili 1000 Hrvata i svu mušku djecu veću od kratke puške Najčitanije

08. listopada 1942. Rama (Prozor) – četnici ubili 1000 Hrvata i svu mušku djecu veću od kratke puške

Detalji o četničkom genocidu u Rami 8. listopada 1942. godine. Ubijeno je oko 1000 Hrvata, muškaraca i dječaka, po kriteriju visine puške. Usporedba s pokoljem u Srebrenici.

prije 5 h

Prikazano 12 od 109600 članaka.