‘OVDJE SE RADI O BUDUĆOJ JUGOSLAVIJI!’ Sa smetlišta povijesti se vraćaju na velika vrata: ‘Biti Jugoslaven je za mene sasvim prirodno’
Svake godine mala skupina starijih ljudi u iznošenim uniformama iz Drugog svjetskog rata, nakićena komunističkim rekvizitima čeka u redu u Beogradu kako bi odala počast svom bivšem vođi, Josipu Brozu Titu.
Ali desetljećima nakon krvavog raspada jugoslavenske federacije, mlađi kontingent također je počeo puniti redove za obilježavanje Titove smrti i žaliti za gubitkom socijalističke federacije koja je nekoć ujedinjavala podijeljenu regiju.
Usred štetnog nacionalizma koji je uobičajen u Srbiji i na većem dijelu Balkana, ovi mladi ljudi prihvaćaju stari “jugoslavenski” identitet, prenosi France24 veliki tekst AFP-a.
Sve više njih odlazi toliko daleko da su se izjasnili kao “Jugoslaveni” tijekom nedavnog popisa stanovništva u Srbiji. Među deklariranim Jugoslavenima bio je i Ivan Cvetković, 23-godišnji student ekonomije u Beogradu.
Jedan roditelj mu je hrvatske, a drugi srpske nacionalnosti, pa je iz takozvanog ‘mješovitog braka’ i stoga se ne smatra da je više Hrvat ili Srbin. “Na Balkanu dijelimo isti jezik, povijest i mentalitet”, rekao je za AFP. “Biti Jugoslaven za mene je sasvim prirodno.”
Jugoslavija na smetlištu povijesti, ali Jugoslaveni nisu
Formirana u pepelu Drugog svjetskog rata od strane Tita i njegove skupine socijalističkih partizana, Jugoslavija se prostirala od jadranske obale koja je graničila s Italijom do granice s Grčkom na jugu, sastojeći se od šest republika i dvije autonomne oblasti.
Više od četiri desetljeća, federacija je uglavnom napredovala u usporedbi s drugim socijalističkim nacijama, a njezini su građani mogli putovati u inozemstvo i uživati u određenom standardu kod kuće.
Ali nakon Titove smrti početkom 1980-ih, zemlja je počela pucati po šavovima. Nacionalizam se vratio s osvetom, izazvavši niz ratova u kojima je poginulo više od 130 000 ljudi. Bosna, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija isklesane su iz ruševina, dok se Kosovo desetljećima borilo za vlastitu neovisnost.
Jugoslavija je bačena na smetlište povijesti, a ambiciozni cilj ujedinjenja različitih etničkih i vjerskih skupina u regiji pod jedinstvenim identitetom ostai je u rasulu.
Ali za one koji su nostalgični za prosperitetom i danima svoje mladosti, biti Jugoslaven ima snažno značenje. “Ja sam Jugoslaven… Tako će biti do moje smrti”, rekao je 78-godišnji Živko Mitrev koji je doputovao iz Sjeverne Makedonije kako bi položio cvijeće na Titov grob.
Renesansa jugoslavenskog identiteta
Ponovno rođenje jugoslavenskog identiteta tek je u povojima, ali je sve opipljivije, posebice u Srbiji. Tijekom posljednjeg popisa stanovništva u zemlji, 2022., približno 27.000 ljudi izjasnilo se Jugoslavenima, u odnosu na 23.000 u 2011. – što je rijedak skok u brojkama za zemlju s padom stanovništva.
Mnogima je to i oblik protesta. “Vidim jugoslavenstvo kao vrstu otpora, odgovorniji i prirodniji oblik antinacionalizma”, rekao je lokalnim medijima Viktor Ivančić, hrvatski novinar.
“Ako netko može biti Srbin ili Hrvat po nacionalnosti, onda ja mogu biti Jugoslaven po svojoj nenacionalnosti.”
U Srbiji vlasti priznaju oko 20 etničkih manjina. To daje pravo zajednicama s javnim financiranjem da pomognu u očuvanju svoje kulture, uz određene izborne prednosti.
Neki, poput popularnog srpskog pisca i radijskog voditelja Daška Milinovića, nadaju se da će ovaj službeni status biti proširen na Jugoslavene, koji brojčano premašuju otprilike polovicu službeno navedenih manjina. Za Milinovića, raspad Jugoslavije prije nekoliko desetljeća ne bi trebao predstavljati prepreku priznavanju skupine.
“Kraljevstvo Rutenije je davno umrlo, ali Rusini još postoje. Vlaške nema već neko vrijeme. Romi, koliko ja znam, nikada nisu imali državu, ali su i dalje Romi”, rekao je za AFP.
Prije više od deset godina, srbijanski dužnosnici odbacili su službeni pokušaj priznavanja Jugoslavije, navodeći kao razlog nedostatak “jezika, pisma i književnosti”.
Milinović je reakciju vlade opisao kao smiješnu, rekavši da je Jugoslavija imala službeni jezik, dva pisma i da je bila domovina hvaljenog pisca Ive Andrića, koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.
“Sve nacije su izmišljene i predstavljaju političku ideju. Narod ne postoji u prirodnom stanju, inače bi ga imali medvjedi, ptice i vjeverice”, rekao je Milinović.
‘Mi smo budući Jugoslaveni’
Međutim, prema jednom dužnosniku, ponovni napor za priznanjem mogao bi naići na prijemčivu publiku.
“Kao građanin ove zemlje koja podržava liberalna uvjerenja, naravno da to podržavam”, rekao je za AFP Tomislav Žigmanov, srbijanski ministar za ljudska i manjinska prava.
Ako zajednica uspije prikupiti 11.000 potpisa – ili 40 posto ljudi koji su se na popisu upisali kao Jugoslaveni – onda bi inicijativa potencijalno mogla biti usvojena.
I dok su mnogi prigrlili jugoslavenski identitet u napadu nostalgije, za Milinovića i druge njihova se odluka više tiče stvaranja bolje budućnosti u kojoj progresivne ideje pobjeđuju nacionalizam.
“Mi nismo bivši Jugoslaveni. Mi smo budući Jugoslaveni”, rekao je Milinović. “Ovdje se ne radi o bivšoj Jugoslaviji, nego o budućoj.”
Izvor:Dnevno.hr
Autor: M.P/Foto: facebook
