‘Ovo je najveći promašaj DORH-a u 40 godina moje karijere’: Jadranka Sloković se narugala nakon presude u aferi Bankomat
Istraga protiv bivšeg šefa državne banke Josipa Protege, koji nije došao na objavu presude, a ostali su pokrenuti još krajem 2009. Optužnica je potvrđena u veljači 2013. dok se suđenje zaštitilo na više od devet godina.
Uskokov tužitelj u četvrtak je najavio žalbu na oslobađajuću presudu u slučaju Bankomat, dok obrana najduži prvostupanjski postupak u hrvatskom pravosuđu naziva najvećim promašajem Državnog odvjetništva (DORH).
“Ovaj predmet najveći je promašaj DORH-a što sam vidjela u 40 godina svoje karijere. Radi se o potpunom fijasku”, kazala je odvjetnica Jadranka Sloković nakon što je zagrebački Županijski sud oslobodio bivše čelnike Hrvatske poštanske banke (HPB) i poduzetnike optužene zbog rizičnih kredita.
Istraga protiv bivšeg šefa te državne banke Josipa Protege, koji nije došao na objavu presude, i ostalih pokrenuta je još krajem 2009. Optužnica je potvrđena u veljači 2013. dok se suđenje protegnulo na više od devet godina.
Kazala je i da će s obzirom na trajanje postupaka, broj vještačenja, održanih rasprava te troškova odvjetnika i vrijeme koje su neki optuženici proveli u pritvoru, ukoliko oslobađajuću presudu potvrdi Vrhovni sud, velik trošak pasti na teret države. “To su u velikim predmetima enormni iznosi”, zaključila je Sloković.
Njen kolega Ćedo Prodanović slučaj je nazvao paradigmom načina postupanja državnog odvjetništva uvjetovanog donekle i legislativom, ističući da bi sve trajalo puno kraće da je obrani otpočetka bilo omogućeno parirati tužiteljstvu kontrolnim nalazom vještaka kojega bi angažirala obrana.
Tužitelj: Sud je napravio grešku
Uskokov tužitelj Saša Manojlović, s druge strane, najavljujući žalbu kaže da je oslobađajuća presuda donesena “jer je sud na temelju izvedenih dokaza došao do pogrešnog zaključka”.
“Sud je jednostavno napravio grešku u zaključivanju. Po pisanom primitku odluke proučit ćemo gdje je došlo do greške u zaključivanju pa ćemo na to ukazati”, kazao je tužitelj.
Suprotno obrani, Manojlović smatra da se u ovom slučaju radilo o organiziranom kockanju tuđim novcem u korist privilegiranih klijenata banke.
Na opaske obrane o vještačenju odgovara da odvjetnici govore ono što im ide u prilog, naglasivši kako iz vještačenja proizlazi da upravljanje kreditnim rizicima u banci godinama nije bilo na adekvatnoj razini.
Za dugotrajnost postupka kaže da postoje okolnosti na koje nitko ne može utjecati, podsjetivši da je tijekom suđenja u aferi Bankomat došlo do izmjene predsjednika sudskog vijeća, ponavljanja vještačenje, ali i korona krize te potresa.
Sud: Nije dokazano
Obrazlažući presudu sudac Vjeran Blažeković kazao je da tijekom postupka nije dokazano da su bivši čelnici HPB-a i poduzetnici optuženi zbog povlaštenih kredita postupali s namjerom da oštete HPB.
Rekao je i da iz knjigovodstveno-financijskog vještačenja proizlazi da su krediti davani uz sredstva osiguranja i sukladno pravilima banke, dok se u revizorskim vještačenjima navodi da nije bilo moguće lažno iskazivati dobit banke te nisu nađene veće nepravilnosti.
Uz bivše čelnike HPB-a Josipa Protegu, Marja Kirinića i Ivana Sladonju, Uskokovom optužnicom u aferi Bankomat obuhvaćeni su poduzetnici Svetimir Gadža, Oliver Beidenegl, Ivan Galić, Slaven Čolak, Boris Šimunić i Davor Čilić.
Protegu, bivšeg člana uprave Sladonju, bivšeg financijskog direktora Kirinića te šestoricu navodno povlaštenih klijenata Uskok je teretio da su od 2005. do 2009. oštetili HPB za 240 milijuna kuna jer su davali, odnosno primali visokorizične kredite koji nisu vraćeni banci.
Optužene čelnike banke teretilo se i za dodatnu štetu od 26 milijuna kuna zbog isplate menadžerskih bonusa, od čega su međusobno navodno podijelili više od 13 milijuna kuna. Taj novac su, tvrdi se u optužnici, isplaćivali na temelju lažno prikazane dobiti u poslovanju.
