Ovo je tek početak: Novi bojkot već u ponedjeljak, prodaju nam robu 3. klase po višim cijenama
Za ovaj petak planiran bojkot trgovina počeo je prošlog vikenda kao mala prosvjedna akcija, da bi se do kraja tjedna pretvorio u najspominjaniju temu u svim hrvatskim medijima.
Sve je počelo porukom nepoznatog autora u kojoj se kupce poziva da 24. siječnja ne odu u trgovinu te tako trgovcima oduzmu profit za taj dan. Na taj se način, prema toj zamisli, trgovcima izražava stav o nevjerojatnim poskupljenjima koja se naročito bolno osjete u segmentu onoga što je potrošačima najpotrebnije, a to su svakodnevne prehrambene namirnice. Valja odmah reći kako ovaj broj tjednika 7dnevno na kioske dolazi baš na petak bojkota, ali će vam biti dostupan i u idućim danima jer kao redakcija snažno podržavamo svaku ideju prosvjeda protiv gramzivosti trgovaca i proizvođača kojom se izravno udara na ionako krhak standard hrvatskih potrošača.
Kada je Hrvatska ulazila u eurozonu, premijer Andrej Plenković pomalo je iživcirano, ali veoma odlučno, rekao kako do poskupljenja zbog uvođenja eura kao hrvatske valute neće doći. Tvrdio je da će ona biti u razini “dvije lipe za jednu kavu” zbog korekcije cijena iz kune na euro. Danas, dvije godine poslije, kavu u kafićima plaćamo najmanje pedeset posto više, a cijene hrane nepodnošljivo rastu i predstavljaju udar na građane. No priča o inflaciji nije nastala prošlog tjedna, o tome se u javnom prostoru govori već više od godinu dana, pa kako to da je baš sada sve kulminiralo? Iza svega stoji inicijativa “Halo, inspektore!”, inače projekt Europskog centra za izvrsnost potrošača Zagreb.
Ta je inicijativa potekla s Facebooka, gdje su kupci sami dojavljivali različite probleme s trgovcima, od prodaje pokvarene robe, hrane s izmijenjenim etiketama, drugačijim cijenama na policama u odnosu na one na blagajni i slično. Stranica “Halo, inspektore!” u kratkom je roku skupila više od pedeset tisuća pratitelja, a njihove su objave rađene po pravilima novinarske struke – uzeli bi prijavu potrošača, zatražili očitovanje prozvanog trgovca ili proizvođača, pa priču objavili na svom Facebooku, odakle se često širila u najveće hrvatske medije. Baš tako, gerilski, nastala je i ideja o ovom bojkotu.
Jasan dokaz
“Mi smo počeli slati tu poruku na brojeve mobitela ljudi koje smo znali i ona se u kratkom roku širila među sve većim brojem ljudi. Od jedne poruke preko WhatsAppa nastao je cijeli pokret, vijest o bojkotu završila je u medijima, o njoj su raspravljali analitičari, bivši direktori trgovačkih lanaca… Sve to više je nego jasan dokaz da je potrošačima prekipjelo. Već smo bili inicirali bojkot kupnje teletine, naročito telećeg vrata, koji je dokazano poskupio za 43 posto. Cijene nekih proizvoda apsurdno su porasle bez ikakvog temelja i uporišta u zdravom razumu. Došli smo u situaciju da su hrvatski proizvodi jeftiniji u Sloveniji, Češkoj, Italiji, Francuskoj, pa čak i u Sjedinjenim Američkim Državama, što stvarno ne može imati nikakvog smisla niti opravdanja”, kaže Josip Kelemen iz inicijative “Halo, inspektore!”. Bojkot je podržao i poznati sindikalist Krešimir Sever.
“U svakom slučaju, to je dobro i dobar početak. Jedan prosvjed neće odmah uroditi plodom, ali je dobar, nitko ne može poslati bolju poruku od samih građana. Dok god praznimo police, ne možemo utjecati na cijene. Kad police počnu ostajati pune, cijene će se morati korigirati. Cijene su bezobrazno i neopravdano visoke i tu pohlepa nema granica. Mislim da svi to trebamo podržati. Iako će se vjerojatno svi opskrbiti unaprijed, već taj bojkot šalje poruku. To bi trebao biti početak i ne smijemo se obeshrabriti. Ovo ne traži neki veliki angažman, ne treba izaći na ulice i nositi transparente, dovoljno je da ne odemo u dućan. Treba to ponoviti, pa da koji put traje dva, tri dana i da onda postane selektivno, pa da se počnu bojkotirati trgovački lanci, zatim distributeri i proizvođači, i na taj način pritisnemo one koji su neopravdano podigli cijene. Ne može se nitko više sakriti, maske su pale, ne može se više sakriti ispred Porezne uprave i udruge potrošača. Njihov je prihod daleko iznad stope inflacije. Inflacija je bila 3,4 posto, a cijene hrane otišle su 5,1. Pokazuje se da su cijene hrane neprekidno rasle. Pekari su posebno bezobrazno dizali cijene i povećavali zarade preko naših leđa”, rekao je u komentaru za Dnevno.hr.
Nikakav učinak
No, kako to već biva, ideja o bojkotu podijelila je građane. Neki se već bruse na bojkot samo određenih proizvoda, i to ne samo na taj dan. Posebnu ogorčenost izazvale su cijene dječjih proizvoda poput Čokolina: “Čokolino i ostale potrepštine za djecu. Prije Nove godine 1500 g bilo je 7,5 €, a sad je 11 €! Jaja su isto nenormalno skupa. Tri eura za 10 jaja?! Pa toliko ni domaća nisu koštala. Čokolade neću ni spominjati! Ne dam 6-7 eura za jednu j… čokoladu od 200 g”, napisao je na Redditu jedan korisnik iz Hrvatske.
Unatoč dobrim namjerama, neki komentatori izražavaju sumnju u uspjeh jednodnevne akcije: “Ma neće ništa biti 24. 1., nisu Hrvati toliko složni. Ili će se nakupovati 23. 1. i 25. 1. Bojkot bi trebao trajati danima da bi imao učinka”, piše u još jednom komentaru.
Među proizvodima koji su izazvali najviše negodovanja nalaze se higijenski artikli te slatkiši: “Keksi, nikom ne trebaju, cijene otišle u nebo! Dezodoransi – to malo teže, ne da se nikom smrdjeti okolo, al brate s 18 kn na 4,5 eura, baš pljačka! Čokolada, grickalice – bez toga možemo”, piše još jedan komentator.
Dok jedni tvrde da se samo ovakvim mjerama može stati na kraj pohlepnim trgovcima, drugi smatraju da jednodnevni bojkot neće imati apsolutno nikakvog učinka. Naime, među pojedinim trgovcima već se moglo čuti kako će im četvrtak uoči bojkota i subota nakon bojkota biti “udarni dani”, kada će kupci kupovati više nego što bi inače tih dana, pa se zbirno neće dogoditi nikakav pad u njihovim prihodima. Drugi su objasnili kako će tog dana u kupnju krenuti neki koji žele izbjeći gužve pa bi promet tih dana mogao biti i veći. Sve u svemu, neki se pribojavaju da je bojkot trgovina na jedan dan pucanj u prazno. Smatra to i Dražen Oreščanin, član Nadzornog odbora udruge Glas poduzetnika, koji je javnost na Facebooku obavijestio da će u petak, 24. 1., obavljati uobičajenu kupnju namirnica u trgovinama.
Šaljemo poruku
Oreščanin je objasnio zašto je odlučio ignorirati taj bojkot i zašto će kupovati: “Ja ću u petak normalno ići u kupnju namirnica za vikend. Ne pada mi na pamet podržavati ovaj suludi bojkot, a to je i stav udruge Glas poduzetnika – mjere i reforme za Hrvatsku 2.0”, piše na početku.
“Zašto? Uzrok inflacije i divljanja cijena prije svega je politika Vlade, i to ne samo posljednju godinu ili dvije, nego desetljećima. Dakle – jedna od najviših stopa PDV-a u EU-u, bujanje javnog aparata, ogromna javna potrošnja i povećanje plaća u javnom sektoru uz smanjivanje broja stanovnika i starenje populacije generatori su inflacije”, smatra Oreščanin. “Dodajmo tome rasprodane banke i telekome i pretežno strane maloprodajne lance, uništenu poljoprivredu i nedostatnost u proizvodnji bilo kakve hrane i imamo rezultat kakav imamo. Na sve ovo UGP godinama upozorava u javnosti”, napisao je.
Kelemen se slaže da je primarna adresa za rješavanje ovog problema Vlada. “Mi, kao potrošači, ne znamo i ne moramo znati odgovor na pitanje kako suzbiti inflaciju. Za to plaćamo državnim službenicima, članovima Vlade, dajemo im povelike plaće koje su si drastično povisili. To je njihov posao. Ono što potrošači mogu jest ovakvim akcijama izraziti svoj stav. Naravno da bojkot na jedan dan neće učiniti razliku, ali to ne znači da stajemo. Ovime samo šaljemo poruku da je građanima dosta i da se počinjemo organizirati. Za razliku od drugih prosvjeda kada je potrebno izaći na ulice, za ovu akciju dovoljno je samo da građani toga dana ne odu u trgovinu ili ne kupuju preko interneta. Već u ponedjeljak možda počinjemo s novim bojkotom. Donijet ćemo odluku o bojkotu jednog trgovačkog lanca, možda na deset ili čak petnaest dana. A to će se itekako osjetiti u novčanom priljevu tog lanca. On će biti kolateralna žrtva, jer su svi strašno povisili svoje cijene, ali to je rezultat njihova poslovanja. Na primjeru jednog koji ostane bez polumjesečne zarade morat će se zamisliti i ostali. Doznali smo da je na dan bojkota lanac Bio&Bio pozvao kupce da dođu i ostvare popust od dvadeset posto na kupnju iznad 25 eura. To je nemoralna ponuda i nadam se da ljudi na nju neće nasjesti, a to je ujedno i dokaz da taj lanac može ostvariti prihod i bez tih dvadeset posto. Zašto su se za akciju odlučili baš na taj dan”, pita se Kelemen.
Velike uštede
Zaključno ističe i kako nisu poskupjeli samo domaći proizvodi nego i strana roba. “Nije tajna da je Hrvatska kontejner za smeće Europske unije. Veliki proizvođači u Hrvatsku izvoze robu dokazano lošije kvalitete koja se prodaje po znatno višim cijenama. To je prevršilo svaku mjeru i potrošači sami mogu i moraju odlučiti tomu stati na kraj”,
Dodajmo tomu i kako je sve ovo pokazatelj kako je odzvonilo velikim brendovima čije su cijene bezrazložno visoke. Potrošači su sve više svjesni da za upola manje novca mogu dobiti proizvod pod drugim nazivom, a jednake ili čak bolje kvalitete. Ujedno, sve se više razvija svijest o potrebi planske kupnje, usporedbe kataloga i akcija te kupnje određenih proizvoda u određenim trgovinama. To zahtijeva malo proračunatosti i vremena, ali rezultira velikim uštedama. Ne treba smetnuti s uma ni da je Hrvatska među neslavnim prvacima u bacanju hrane, koje godišnje u smeće bacimo oko stravičnih 400 tisuća tona. Tim vremenima došao je kraj. Potrošači su toga svjesni, a vrijeme je da se osvijeste i trgovci.
