“OVO NIJE KRAJ”: Demografi upozoravaju, u idućih 10 godina IZGUBIT ĆEMO JOŠ VIŠE STANOVNIKA!

Demografi Ivo Turk i Ivan Čipin upozorili su kako Hrvatska, prema prvim rezultatima popisa 2021. godine, bilježi najveći pad broja stanovništva u usporedbi s drugim popisnim razdobljima te da bi do kraja desetljeća zemlja mogla imati tek 3,5 milijuna stanovnika.

Hrvatska ima 3,89 milijuna stanovnika, što je 9,25 posto manje stanovnika nego 2011. godine, objavio je u petak Državni zavod za statistiku prve rezultate popisa stanovništva 2021. godine.

Najveći pad broja stanovnika od osamostaljenja

Demograf Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ističe da je to najveći popisni pad od hrvatskog osamostaljenja, što znači da je Hrvatska u zadnjih 10 godina  gubi stanovništvo najvećim intenzitetom u usporedbi s prijašnjim popisnim razdobljima.

Iako broj stanovnika Hrvatske cijelo vrijeme pada, popis stanovništva 2011. pokazao je pad stanovnika od 3,4 posto u odnosu na  2001., a popis iz 2001. zabilježio je pad stanovnika od 7,25 posto u odnosu na 1991. godinu, no tu se velikim dijelom radilo o iseljavanju Srba iz tzv. “SAO Krajine” koji su nakon rata pobjegli u Srbiju.

“To samo po sebi dovoljno govori o negativnim i lošim demografskim pokazateljima u Hrvatskoj. Treba napomenuti da to nije ni najgora stvar, jer treba još vidjeti koja je dobno-spolna struktura stanovništva”, ističe Turk.

DZS je u četvrtak objavio tek podatke o broju ukupnog stanovništva po gradovima i županija, a detaljniju statistiku, kao i onu o dobnoj strukturi stanovništva, objavit će kasnije.

No, Turk ističe kako je za očekivati da će podaci o dobnoj strukturi pokazati još veći broj starijih osoba (od 60 i više godina) u odnosu na mlade osobe (19 godina i mlađe), jer je za očekivati da su mladi ti koji su se iselili.

“Daljnji problem starenja stanovništva imat će negativnu reperkusiju na natalitet”, ističe Turk.

Demograf Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ističe da su ovakvi rezultati očekivani, a smatra i da bi se trend pada stanovništva mogao i ubrzati.

“Ako se nastavi ovakav trend, broj stanovnika bi mogao pasti ispod 3,5 milijuna znatno ranije nego što su to prognozirali Eurostat i UN. I to već do kraja ovog desetljeća”, kaže Turk.

Smatra da će se postojeći negativan prirodan prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih, nastaviti i u narednih 10 godina te da nikako nije realno da se taj trend obrne.

Niski fertilitet i emigracija kao simptomi društvenih problema

“U zadnje dvije godine rekordno je visok negativni prirodni prirast isključivo zbog znatnog povećanja broja umrlih u pandemiji, dok je broj rođenih ostao više-manje sličan u zadnjih pet godina, prosječno oko 36 tisuća”, kaže Čipin.

Stoga ističe da postoji samo jedan demografski proces na koji se možemo osloniti ako želimo usporiti ili preokrenuti depopulaciju, a to su migracije.

“Ne trebamo očekivati neki značajniji porast broja rođenih pa čak niti da dostignemo brojku od 40 tisuća rođenih godišnje. Ne možemo smanjiti broj umrlih značajnije ispod 50 tisuća. Ali, na migracije država može utjecati te nositelji političke vlasti trebaju odlučiti na koji način”, poručuje.

Dodaje kako bi se prije te odluke trebale napraviti ozbiljne analize, demografske, ekonomske i druge, ali i da niski fertilitet i emigiraciju ne bi trebalo tretirati isključivo kao “problem koji treba riješiti” već kao simptom nekih drugih društvenih problema.

“Tek kad njih počnemo rješavati onda možemo očekivati i djelomičnu demografsku revitalizaciju”, kaže.

Dodaje i da je Hrvatska na demografskom vrhuncu bila 1990. odnosno 1991. godine te je vrlo teško očekivati da ćemo ikada, barem u ovom stoljeću, imati tadašnji broj od 4,78 milijuna stanovnika.

Demografska politika treba biti nadstranačka i nadvladina

Turk, čiji je znanstveni rad usmjeren na demografiju perifernih dijelova Hrvatske, ističe da je jedan od najvećih problema izumiranje upravo tog, perifernog dijela i ruralnih krajeva Hrvatske.

Tako navodi da Ličko-senjska županija, primjerice, ima manju gustoću stanovništva od 10 stanovnika po kilometru kvadratnom, što je pust prostor.

Izumire i Vukovarsko-srijemska županija, a tu bi, smatra Turk, Hrvatska trebala imati snažnu demografsku politiku, koja bi trebala biti strateški postavljena i dugoročna.

Smatra da perifernim prostorima, za ponovno naseljavanje, trebaju centralne funkcije, jer nitko neće doći živjeti u Liku je je ona lijepa, već ljudi trebaju i raditi.

Potrebna je, ističe, demografska politika koja bi bila nadstranačka i nadvladina, koja bi imala kontinuitet unatoč promjeni stranaka ili vlada na vlasti.

“Mora se napraviti dugoročni strateški plan, to ne bi trebalo biti obojana stranački ili politički, tu bi struka trebala imati utjecaj”, kaže Turk.

Ističe i da u ovom trenutku, nema brzog recepta za demografski oporavak jer se u demografiji ništa ne može popraviti preko noći. “Kada biste sada išli popravljati stanje, to bi se vidjelo tek za 20 ili 30 godina”, kaže Turk, koji rješenje vidi u povratku mladog iseljenog stanovništva.