PACKA IZ EUROPE Ustavni suci sebi produljili mandate protivno zakonu, to je kršenje Povelje o temeljnim pravima
Sud Europske unije dao je za pravo Andreju Abramoviću, Lovorki Kušan i Goranu Selanecu, ustavnim sucima koji su glasovali protiv produljenja mandata što ga je tada predložio Šeparović
Saborski Odbor za Ustav uskoro bi trebao raspisati javni poziv za suce Ustavnog suda, budući da trojici njih 17. listopada završava mandat. Među njima je i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, koji je već najavio da se neće kandidirati i za treći osmogodišnji mandat, koji Sabor dosad još nije nikom povjerio. Šeparović je na čelu Ustavnog suda od 2016. i u tom je razdoblju bilo dosta odluka koje su bile predmet javnog osporavanja, a vjerojatno je najkontroverznije bilo produljenje mandata desetorici sudaca koje se dogodilo u večernjim satima 6. prosinca. Nedavno je iz Suda Europske unije stigla potvrda da je na taj način Ustavni sud postupio suprotno Povelji EU-a o temeljnim pravima.
Bugarski primjer
Zbog prijepora između SDP-a i HDZ-a o čemu će se sve u Saboru glasovati tog 6. prosinca, nije izabrano desetero ustavnih sudaca. Premda je dogovoreno da će to biti učinjeno sutradan, s obzirom na to da je u ponoć isticao već za šest mjeseci produljeni mandat desetero sudaca, pa bi ih ostala svega trojica, Šeparović je okupio svoje kolege. I njih deset ih je, zajedno s njim, diglo ruku da će, premda za to nije bilo uporišta u Ustavu, Ustavni sud nastaviti raditi u postojećem sastavu sve do izbora novih sudaca.
Opravdavajući se brigom za funkcioniranje Ustavnog suda, većina u njemu pozvala se na mišljenje Europske komisije za demokraciju putem prava, poznate kao Venecijanska komisija, u slučaju Ustavnog suda BiH, kada je zakonodavno tijelo Federacije BiH prošle godine propustilo na vrijeme izabrati troje njegovih članova. Sada, međutim, imamo svježe tumačenje Suda Europske unije koje je dalo za pravo Andreju Abramoviću, Lovorki Kušan i Goran Selanecu, ustavnim sucima koji su glasovali protiv produljenja mandata što ga je tada predložio Šeparović.
U Bugarskoj postoji tijelo koje se zove Inspektorat pri Visokom sudbenom vijeću, čijih 11 članova bira nacionalni parlament. Spor je u toj državi članici EU-a nastao jer je tijekom 2020. svima njima okončao mandat, a parlamentarni zastupnici nisu izabrali nove članove Inspektorata. Bugarski Ustavni sud je 2022. presudio da se tamošnji Ustav »treba tumačiti na način da glavni inspektor i inspektori čiji je mandat istekao nastavljaju obavljati svoje dužnosti sve dok Nacionalna skupština ne izabere nove članove Inspektorata, smatrajući da je očuvanje zadaće povjerene Inspektoratu važnije od opasnosti od zlouporabe njegovih članova čiji je mandat istekao«.
Praktično identičan bio je zaključak većine u hrvatskom Ustavnom sudu. No, Općinski sud u Sofiji nije se složio s takvom interpretacijom i obratio se Sudu Europske unije. I 30. travnja je ovaj Sud donio odluku koja se tiče i nesvakidašnjeg poteza Ustavnog suda Hrvatske. Zanimljivo je da je svoje očitovanje u ovom postupku Sudu EU-a uputila i poljska Vlada, tvrdeći da Sud »nije nadležan zato što Unija nema nikakvu nadležnost u području ustrojstva pravosuđa u državama članicama«.
Nema pravila
Kako bilo, Sud EU-a zauzeo je stajalište da u bugarskim propisima nema odredbe prema kojoj bi članovi sudskog tijela mogli nastaviti obnašati dužnost i po isteku mandata.
– Države članice dužne su, ako se odluče za takvo produljenje mandata, osigurati da se obavljanje dužnosti nakon isteka mandata temelji na izričitoj pravnoj osnovi u nacionalnom pravu koja sadržava jasna i precizna pravila kojima se uređuje to obavljanje dužnosti, navodi se u odluci Suda EU-a.
U Hrvatskoj nema takvih pravila koja bi se primijenila na suce Ustavnog suda, osim što im je dopušteno šestomjesečno produljenje mandata, a što je desetero sudaca 2024. već iskoristilo u trenutku izglasavanja produljenja do izbora novih članova. Uglavnom, Sud Europske unije presudio je prije mjesec dana da se Povelju EU-a o temeljnim pravima »treba tumačiti na način da se načelu neovisnosti sudaca protivi praksa države članice prema kojoj članovi njezina pravosudnog tijela koje je izabrao parlament te države članice na mandate u određenom trajanju, nastavljaju obavljati svoje dužnosti nakon isteka zakonskog trajanja svojeg mandata, utvrđenog ustavom navedene države članice, sve dok taj parlament ne izabere nove članove, a da pritom produljenje isteklih mandata ne počiva na izričitoj pravnoj osnovi u nacionalnom pravu koja sadržava jasna i precizna pravila kojima se uređuje obavljanje tih dužnosti i da se pritom ne osigura da će to produljenje u praksi biti vremenski ograničeno«.
JASNA PRAVILA
Države članice dužne su, ako se odluče za takvo produljenje mandata, osigurati da se obavljanje dužnosti nakon isteka mandata temelji na izričitoj pravnoj osnovi u nacionalnom pravu koja sadržava jasna i precizna pravila kojima se uređuje to obavljanje dužnosti
Osiguran kvorum do 2032.
Kako u prosincu izabranim sucima hrvatskog Ustavnog suda mandat traje do 2032., do tada je osiguran kvorum u ovom tijelu i ništa ne bi poremetio eventualni neizbor troje sudaca u slučaju da HDZ i SDP, po raspisivanju javnog poziva odnosno najesen, ne postignu o njima dogovor. Zato vjerojatno nema opasnosti da bi Ustavni sud opet posegao za produljenjem mandata.
