Pakao u dvorani SPENS: Srpski koncentracijski logor za zarobljene Hrvate nakon pada Vukovara

Logor u Novom Sadu: Srpski koncentracijski logor u dvorani SPENS kroz koji je prošlo oko 5.000 hrvatskih branitelja i civila

Nakon pada Vukovara u studenome 1991. godine srpske i jugoslavenske vojne strukture uspostavile su sustav logora za zarobljene hrvatske branitelje i civile na području Srbije i okupiranih dijelova Hrvatske. Jedno od prvih mjesta zatočenja bio je logor u Novom Sadu, u sportskoj dvorani SPENS, koji je prema svjedočanstvima logoraša i podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) služio kao srpski koncentracijski logor za zarobljene Hrvate.

Procjenjuje se da je kroz taj logor prošlo oko 5.000 hrvatskih branitelja i civila, među kojima su bili i ranjenici, žene pa čak i maloljetnici. Zarobljenici su u Novi Sad dovođeni nakon pada Vukovara, ali i s drugih područja istočne Slavonije koja su se našla pod kontrolom JNA i srpskih paravojnih snaga.

Mučenja i ispitivanja u dvorani SPENS

Prema brojnim svjedočanstvima bivših logoraša, zarobljenici su u dvorani SPENS držani u velikom prostoru sportske dvorane, često bez osnovnih uvjeta za život.

Logoraši su morali stajati postrojeni, pognute glave i s rukama na leđima, dok su ih pripadnici vojske, policije i raznih paravojnih skupina obilazili, ispitivali i izdvajali. Tijekom tih ispitivanja mnogi su premlaćivani, ponižavani i psihički zlostavljani.

Zarobljenike su često prepoznavali lokalni suradnici ili osobe koje su ih optuživale za sudjelovanje u obrani Vukovara, nakon čega su odvođeni na dodatna ispitivanja. Sudbina mnogih ovisila je upravo o takvim prokazivanjima.

Logor su izvana čuvale policijske snage, dok su unutar objekta bili raspoređeni policajci u civilu, pripadnici milicije, četnici i vojnici JNA koji su nadzirali zatočenike i provodili ispitivanja.

Silovanja i zlostavljanja žena

Među zatočenima u logoru SPENS bile su i žene. Prema svjedočanstvima bivših logoraša i navodima braniteljskih udruga, pojedine žene bile su silovane, zlostavljane i ponižavane, što je ostavilo trajne posljedice na preživjele žrtve.

Takvi zločini dio su šireg obrasca zlostavljanja zarobljenika u logorima koje su tijekom Domovinskog rata uspostavile srpske i jugoslavenske vojne strukture.

Selidba u druge logore u Srbiji

Logor u dvorani SPENS bio je dio šire mreže srpskih koncentracijskih logora. Nakon ispitivanja i tzv. „filtriranja“, zarobljenici su transportirani u druge logore na području Srbije.

Najčešće su odvođeni u logore Stajićevo, Begejci, Sremska Mitrovica i Niš.

U tim logorima zatočenici su često provodili mjesece u teškim uvjetima, izloženi svakodnevnim premlaćivanjima, ponižavanju i psihičkom maltretiranju.

Broj žrtava i nestalih

Za sam logor u dvorani SPENS nije utvrđen točan broj ubijenih osoba, no prema podacima HDLSKL-a dio ljudi koji su ondje viđeni kasnije se vode kao nestali.

Logor je bio dio šireg sustava logora u kojima su zarobljeni hrvatski branitelji i civili sustavno zlostavljani. Prema dostupnim podacima o logorima u Srbiji, kroz njih su prošle tisuće hrvatskih zarobljenika, a mnogi su ondje teško premlaćivani ili ubijeni.

Zapovjedna odgovornost

Logori za hrvatske zarobljenike u Srbiji uspostavljeni su u sustavu Jugoslavenske narodne armije (JNA) i njezinih sigurnosnih struktura.

Kao ključna osoba u organizaciji tog logoraškog sustava često se spominje Aleksandar Vasiljević, tadašnji načelnik sigurnosne službe JNA (KOS), koji je kasnije u Hrvatskoj osuđen u odsutnosti na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim zarobljenicima.

Međutim, za zločine počinjene u logoru SPENS u Novom Sadu nitko nije pravomoćno odgovarao, niti je javno utvrđeno ime zapovjednika tog logora.

Mjesto koje za mnoge logoraše ostaje simbol patnje

Za tisuće hrvatskih branitelja i civila koji su prošli kroz logor u dvorani SPENS to mjesto ostaje simbol poniženja, straha i patnje.

Mnogi od njih kasnije su mjesecima ili godinama bili zatočeni u drugim srpskim logorima prije nego što su razmijenjeni i vraćeni u Hrvatsku.

Zbog svega što se ondje događalo tijekom Domovinskog rata, dvorana SPENS za preživjele logoraše i obitelji žrtava i danas predstavlja jedno od mjesta stradanja hrvatskih branitelja i civila u sustavu srpskih koncentracijskih logora.

IZVOR: više izvora