Pitali smo državne institucije koliko je osoba osuđeno za komunističke zločine, odgovor će vas šokirati

Ministarstvo hrvatskih branitelja nedavno je obavijestilo javnost kako su iz jame Jazovka, u pet intenzivnih radnih dana, izvađeni posmrtni ostaci najmanje 814 osoba te se odmah po završetku ekshumacije pristupilo utvrđivanju minimalnog broja žrtava (MNI) temeljem brojanja bedrenih kostiju.

Prema prikupljenim saznanjima nadležnih međuresornih službi radi se o žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Među žrtvama su, uz zarobljene pripadnike ustaške i domobranske vojske, bili i ranjenici, medicinsko osoblje i časne sestre koje su pripadnici partizanskih jedinica prisilno odveli iz zagrebačkih bolnica Sv. Duh, Sestre milosrdnice i Vrapče, nakon bitke kod Krašića 1943., potom i u svibnju 1945. godine.

Portal Direktno objavio je i stravične slike iz Jazovke, ali i svjedočenje bivšeg pripadnika OZNA-e o likvidacijama.

Zločin u Jazovci samo je jedan u nizu od stotina, moguće i tisuća grobnica, stratišta i jama na području Hrvatske, Slovenije i BiH. 'Potpis' zločina je sličan kao i kod stratišta na Teznom, Macelju, Daksi i drugim mjestima. Ratne zarobljenike, vojnike i civile se na najbrutalnije načine strijeljalo, ubijalo i mučilo. Zločine i 'čišćenje terena' uglavnom su činile jedinice obavještajne službe OZNA-e (Odjeljenje za zaštitu naroda) i KNOJ-a (Korpus narodne obrane Jugoslavije). Posebno angažirani su bili pripadnici KNOJ-a. 

Nije poznat konačan broj ubijenih ljudi nakon Drugog svjetskog rata, a pretpostavlja se kako je u Hrvatskoj otprilike oko 900 grobnica sa žrtvama komunističkih zločina. O tim zločinima vladala je šutnja sve do samog kraja SFRJ,  a u samostalnoj Hrvatskoj je premalo učinjeno na rasvjetljivanju i kažnjavanju zločina.

Svaki pokušaj kažnjavanja zločina završio je grubim optužbama

Teška situacija stvorena velikosrpskom agresijom nametnula je Hrvatskoj krvavu obranu vlastitih granica, pa fokus nije ni mogao biti na istraživanju zločina iz Drugog svjetskog rata i lustraciji. Svaki naknadni pokušaj procesuiranja ratnih zločina nailazio je na grube optužbe za 'povijesni revizionizam' od strane dijela javnosti, a što je posebno bilo vidljivo u slučaju uhićenja Josipa Boljkovca.

U kontekstu ratnih zločina, među poznatim imenima i potencijalnim osumnjičenicima isticali su se tako Josip Boljkovac, Josip Manolić, Simo Dubajić, Milka Planinc, Rade Bulat i drugi. S obzirom na to da nikad nije bilo ni procesuiranja ratnih i poratnih zločina, pitanje je hoće li se ikad i otkriti tko je od njih kriv za zločine, a tko je lažno optužen. Svakako treba napomenuti da zločini u ratu i poslije rata nisu bili izolirani incidenti nego sustavna i planska politika novog jugoslavenskog komunističkog režima za uspostavljanjem vlasti i osvetom ratnom neprijatelju. 

U javnosti često iz tih razloga postoji i dojam kako nitko nije odgovarao za komunističke zločine počinjene u ratnim i poratnim vremenima Drugog svjetskog rata. Portal Direktno istražio je navedene tvrdnje i zapravo potvrdio dojam javnosti.

Više od tisuću mogućih grobnica na području Hrvatske

Portal Direktno poslao je upit Ministarstvu hrvatskih branitelja o broju grobnica žrtava Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj te o tome koje su tekuće i buduće aktivnosti na pronalasku grobnica. Poslali smo upit i Državnom odvjetništvu RH o tome koliko je osoba osuđeno za komunističke zločine u samostalnoj Hrvatskoj. 

"U svojim evidencijama Ministarstvo ima prijavljeno više od 1000 mogućih grobišta koje se nalaze u različitom stupnju istraživanja. U mandatu ove Vlade Ministarstvo hrvatskih branitelja provelo je terenska istraživanja na 60 lokacija. Pronalazak posmrtnih ostataka, odnosno pronalazak grobišta potvrđen je na 42 lokacije.

Ekshumacija 814 osoba iz jame Jazovka netom je završena te ćemo kao i do sada na vrijeme javnost obavijestiti o daljnjim planiranim terenskim aktivnostima", odgovorili su nam na upit iz Ministarstva hrvatskih branitelja.

Posebno zanimljiv odgovor bio je DORH-ov. Naime, nevjerojatne su brojke o procesuiranju ratnih i poratnih zločina. Izgleda kako nitko nakon više od sedam desetljeća nije odgovarao za zločine. 

"Pokrenuti su i vođeni kazneni postupci protiv tri osobe. Protiv dvije osobe postupak je obustavljen u fazi istrage zbog smrti počinitelja, dok je protiv jedne osobe donesena nepravomoćna presuda nakon provedenog kaznenog postupka kojom je taj počinitelj bio oslobođen optužbe na koju je državno odvjetništvo bilo uložilo žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, no počinitelj je preminuo tijekom žalbenog postupka te je postupak obustavljen.

U odnosu na pronalazak posmrtnih ostataka u jami Jazovka, već je ranije Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu podnesena kaznena prijava protiv četiri osobe, te je u odnosu na sve četiri osobe u međuvremenu doneseno rješenje o odbačaju kaznene prijave zbog smrti tih prijavljenih osoba. U odnosu na taj zločin, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu ima u radu i predmet protiv nepoznatih počinitelja u kojem je u tijeku kriminalističko istraživanje i u kojem je, na zahtjev tog državnog odvjetništva, i izdan posljednji nalog za ekshumaciju o kojoj je priopćilo Ministarstvo hrvatskih branitelja", odgovorili su iz DORH-a za Direktno.

Na dodatni upit o imenima ljudi i konkretnim zločinima, DORH nije odgovorio, ali se iz ranijih pisanja medija i DORH-ovih priopćenja može razaznati da je kaznena prijava za zločine u jami Jazovka podnesena protiv Milke Kufrin, Marka Belinića, Lutve Ahmetovića i Rade Bulata. Kaznena prijava datira iz 1998. godine, a DORH nije mogao pribaviti potrebnu dokumentaciju od Vrhovnog vojnog suda SR Jugoslavije, a poslije je zbog smrti četvero osumnjičenih kaznena prijava i službeno odbačena. 

Boljkovac jedini završio na sudu, ostali nisu procesuirani

Što se tiče ostalih zločina, poznato je da je Josip Boljkovac nepravomoćno oslobođen optužbe da je kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese. Boljkovac je zapravo tako postao i jedini službeno osumnjičen za komunističke zločine.

Iz odgovora DORH-a vidljivo je i kako je istraga vođena protiv još dvoje osobe, a koji su u tijeku istrage preminuli.

Poznato je kako je jedan od njih kontroverzni i osebujni Simo Dubajić. Dubajić se već 1990. godine hvalio masovnim ubojstvima za vrijeme Drugog svjetskog rata, a Državno odvjetništvo je protiv njega pokrenulo istragu i raspisalo međunarodnu tjeralicu.

Naime, Simu Dubajića se teretilo za izdavanje zapovijedi kojom je na Kočevskom rogu u Sloveniji ubijeno najmanje 13.000 ratnih zarobljenika između 26. svibnja i 15. lipnja 1945. godine. Bizarni lik iz ropotarnice povijesti ipak nije odgovarao za svoje zločine, jer je preminuo u vrijeme istrage. 

Dorh nije odgovorio o kojoj se drugoj osobi radi, no u javnosti se spominjalo ime Rade Bulata u kontekstu istrage za ratne zločine, a poznato je kako je u to vrijeme jugoslavenski 'narodni heroj' i preminuo.