Plaćenici stižu u Ukrajinu boriti se protiv ruske strane! Među njima su i dobrovoljci s Balkana, evo iz kojih su država krenuli borci

Da će Nikolaj Petrušev, prvi obavještajac Kremlja i blizak suradnik Vladimira Putina posjetiti Beograd 28. veljače, javili su provladini mediji u Srbiji.

Prema tim navodima, koji su dospjeli i u međunarodne medije, tijekom susreta razgovarat će se i o tvrdnjama da se iz Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova "plaćenici" odlaze boriti u Ukrajinu protiv ruske strane.

Tu informaciju je nedavno iznio ruski šef diplomacije Sergej Lavrov.

Službene potvrde posjete još uvijek nema, javlja Radio Slobodna Evropa.

Na istoku Ukrajine konflikt, podsjetimo, traje od 2014. godine, a u borbama državne vojske Ukrajine i proruskih separatista živote je izgubilo najmanje 14.000 ljudi.

Među borcima ima i onih s Balkana, Radio Slobodna Evropa navodi kako su se na ukrajinskom ratištu mahom našli dobrovoljci iz Srbije i Republike Srpske, i to na strani proruskih separatista. To su potvrdile sudske istrage u Srbiji i BiH, gdje je i zakonom zabranjeno sudjelovanje na stranim ratištima.

Sa druge, ukrajinske, strane fronta bili su borci iz Hrvatske, kao dio ekstremno desničarske Bojne Azov, navodili su istraživački mediji.

Naim Rašiti, direktor nevladine Grupe za balkansku politiku iz Prištine, ocjenjuje da su tvrdnje da Kosovo, Albanija i Bosna i Hercegovina "šalju plaćenike" u Ukrajinu, samo izgovor za posjetu Patruševa Srbiji.

On navodi da bi pravi razlog posjete bilo pitanje pozicioniranja Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića u ukrajinsko-ruskoj krizi.

Srbija se, prema izjavama, zalaže za diplomatsko rješavanje krize između Rusije i Ukrajine, a predstavnici vlasti su isticali i da Srbija poštuje suverenitet Ukrajine.

Međutim, agencija AP navodi da provladini mediji u Srbiji jasno podržavaju Moskvu u krizi, "prenoseći rusku propagandu, bez postavljanja pitanja".

Bivši diplomat i bivši zamjenik ministra odbrane Albanije Dritan Hilja (Hila) u razgovoru za Radio Slobodna Evropa  ocjenjuje da Kremlj ne zabrinjava ima ili nema plaćenika iz tri zemlje koje imaju većinsko muslimansko stanovništvo.

Prema njegovim rječima, nema vjerskog motiva koji bi natjerao Albance i Bošnjake da se bore u Ukrajini.

Agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) navela je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ne raspolaže informacijama o odlasku i regrutaciji državljana Bosne i Hercegovine u Ukrajinu.

Međutim, u posljednjem objavljenom izvještaju Ministarstva sigurnosti BiH, navodi se da je od 2014. do 2019. godine na ukrajinskom ratištu bilo ukupno 11 državljana BiH.

"Državljani BiH, uključeni u ratna djelovanja na području Ukrajine, ne pripadaju ekstremno desničarskim strukturama. Trenutno se na ukrajinskom ratištu nalazi jedan državljanin Bosne i Hercegovine”, stoji u izvještaju.

Dodaje se da tokom 2019. godine nisu zabilježeni novi odlasci bh. državljana na to područje.

Inače, prvi optuženi u BiH za ratovanje u Ukrajini, na proruskoj strani, Gavrilo Stević iz bh. entiteta Republike Srpske, oslobođen je pred Sudom BiH 10. ožujka 2020. godine.

Stević je tokom sudskog procesa priznao da je boravio u Ukrajini, "ali iz humanističkih motiva". Sud je naveo da nije mogao da utvrdi da li je Stević bio dio paravojne formacije, iako je dostavljena fotografija na kojoj je on u vojnoj uniformi s oružjem.

On nije jedini iz BiH koji je osumnjičen da je ratovao u Ukrajini.

Na listi koju su objavile ukrajinske vlasti su i Nemanja Ponjević, Davor Savičić, Radoslav Milojević, Slavenko Kuzmanović i Živan Vuksanović.

Iz koje države su otišle stotine boraca?

Ambasador Ukrajine u Beogradu Oleksander Aleksandrovič iznio je u prosincu 2018. godine procjenu da je više od 300 građana Srbije otišlo boriti se na strani proruskih separatista.

Službeni podaci sudova, dostavljeni RSE u studenom 2021., pokazuju da su u periodu od 2015. do 2018. godine donesene 32 osuđujuće presude.

Sve presude su donesene po osnovu sporazuma o priznanju krivice. U 28 slučajeva, sud je okrivljenima presudio uvjetnu kaznu zatvora, dok su na kućni pritvor u trajanju od šest mjeseci osuđene četiri osobe.

Inače, u Srbiji je za organiziranje sudjelovanja u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi predviđena kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina.

Srbija je 2021. godine, prema podacima koje je objavio RSE, donijela i prvu presudu za organiziranje sudjelovanje u ratu na okupiranoj teritoriji u Ukrajini.

Osuđeni je dobio kaznu od šest mjeseci kućnog zatvora, ime osuđenog nije objavljeno.

U presudi stoji i da se okrivljeni "sam prethodno kao dobrovoljac priključio proruskim snagama" na istoku Ukrajine, a da je zatim, u septembru 2014. zajedno sa drugim licem iz Kolumbije (čije je ime u presudi također zatamnjeno) osnovao paravojnu formaciju "Internacionalna brigada" (Unité Continentale) sastavljenu od Srba, Francuza i Španjolaca.

U dokumentu Generalnog tužilaštva Ukrajine iz 2018. koji je dostavljen RSE stoji da je "Unité Continentale" geopolitički ekstremno desničarski pokret, da je osnovan u lejto 2014. u Beogradu i da iznosi kritike na račun EU i NATO.

Predrag Petrović iz nevladinog Beogradskog centra za sigurnosnu politiku, koji je analizirao ratovanje na stranim ratištima, ocijenio je za RSE da je blaga kaznena politika države poticala dobrovoljce da se vraćaju na ratišta.

"Posle takvih presuda imali smo slučajeve da su se pojedinci vraćali na front u Ukrajinu, u Donbas, dok su neki čak učestvovali i u sukobu u Siriji u okviru ruske privatne vojne kompanije Vagner", naveo je Petrović.

On je ocijenio i da se, ukoliko dođe do većeg sukoba između Ukrajine i Rusije, može očekivati da se određeni broj ljudi sa Zapadnog Balkana "vrati" na front.

"Broj dobrovoljaca koji bi otišli dosta je mali u odnosu na broj vojnika koji se tamo (u i oko Ukrajine) nalaze. Ali to može da ima veliku političku težinu, u suprotstavljenoj situaciji Ukrajine i Rusije, odnosno Zapada i Rusije", naglasio je.

Dvadesetak hrvatskih državljana tokom 2014. i 2015. godine borilo se protiv proruskih pobunjenika u istočnoj Ukrajini, navodi se u istraživanju portala Balkan Insight iz 2019. godine.

Dodaje se da su hrvatski državljani bili dobrovoljci Azova, desničarske paravojne formacije, ali u tekstu nema preciznijih informacija – na koga se istraživači pozivaju u vezi s brojem Hrvata na ukrajinskom ratištu.

"Jedan od njihovih glavnih motiva bio je da se suprotstave Rusima i Srbima", zaključuje Predrag Petrović.

Radiju Slobodna Evropa nije poznato da je protiv nekog od hrvatskih dobrovoljaca vođen sudski postupak.

U godinama nakon početka sukoba u Ukrajini, Azovska bojna je inkorporirana u ukrajinsku Nacionalnu gardu, pod komandom Ministarstva unutrašnjih poslova. Bio je to način da se formalizira komandiranje i financiranje različitih paravojnih jedinica koje su se borile protiv proruskih separatista u ranim godinama rata u Donbasu.

Veterani Azovske bojne su, kako navodi RSE na engleskom jeziku, dio Nacionalnog korpusa, krajnje desničarske političke organizacije.

"Sada smo u ratnoj situaciji... Moramo da znamo šta da radimo ako Rusi napadnu", rekla je Ana Kuksa, studentica kijevskog medicinskog fakulteta. 

Nacionalni korpus označen je u izvještaju američkog State departmenta 2018. kao "nacionalistička grupa mržnje".

U dokumentima podensenim 2018. američkom saveznom sudu FBI je ukazao na "povezanost Azova s neonacističkom ideologijom i korištenjem nacističke simbolike" i naveo da se "vjeruje da je sudjelovao u obuci i radikalizaciji bijelih supremasističkih organizacija u SAD".

U Crnoj Gori je donesena jedna presuda zbog sudjelovanja u borbi u Ukrajini.

Državljanin Crne Gore Marko Barović osuđen je da je kao vozač i revolveraš sudjelovao u sukobu u takozvanoj "Donjeckoj narodnoj republici" od 27. ožujka do 17. srpnja 2015. godine.

Kazna od šest mjeseci zatvora zbog odlaska u strane vojne jedinice Baroviću je dodana na raniju kaznu zbog ubistva u pokušaju. Izrečena je jedinstvena zatvorska kazna od tri godine i pet mjeseci.