PLENKOVIĆ PREDSTAVLJA NOVI PAKET MJERA ZA GOSPODARSTVO
Situacija uzrokovana epidemijom novog koronavirusa Sars-Cov-2 uzrokuje teške ekonomske posljedice. Države diljem svijeta uvode različite mjere za oporavak gospodarstva.
Novi paket mjera pomoći posrnulom hrvatskom gospodarstvu u Banskim dvorima predstavlja predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Tiskovna konferencija, najavljena za točno 17 sati, započela je s 20-ak minuta zakašnjenja.
- Uoči sutrašnje sjednice Vlade upravo smo održali uži kabinet. Dogovorili smo paket mjera koje ćemo sutra usvojiti. Dio mjera predložit ćemo Saboru. Riječ je o daljnjem suzbijanju krize zbog najveće krize ovog tipa koju svijet pamti. Za nas, bez ikakve dvojbe, riječ je o najvećoj krizi od Domovinskog rata. Ovaj ožujak 2020. pamtit ćemo kao najzahtjeviniji mjesec koji smo proživjeli u ovom tisućljeću. U ratu smo protiv koronavirusa, panike i društveno ekonomskih posljedica. Udar je na naše tvrtke, poduzeća. Siutacija je objektivno teška jer nitko ne može procijeniti koliko će trajati, Znam da nikome nije lako. Djeci, roditeljima, bakama, liječnicima, medicinskim sestrama, policajcima, carinicima, onima što rade u dućanima. Prilagođavamo se na novu realnost. Na novo normalno.
- Imamo jasan odabir da spašavamo živote. Zrelo smo pristupili dinamici krize. Možemo reći, kada se uspoređujemo s drugim državama, da smo reagirali učinkovito, brzo i držimo sve pod kontrolom. Danas imsmo 96 novooboljelih. Naša je poruka da nam ništa nije važnije od zdravlja. Kao društvo moramo pokazati zajedništvo i odgovornost. Ovo je situacija u kojoj moramo biti odgovorni. Element panike smo svladali. Apeliram na sve da budu strpljivi.
- Podnijeli smo prije dva tjedna prvi paket mjera težak oko trideset milijardi kuna. To je bila brza intervencija. Već više od 65 tisuća poduzeća krenulo je u provedbu tih mjera. Spašavaju se poduzeća i brojna radna mjesta. Taj cilj je važan, prve procjene razmjera ove krize veće su od krize iz 2008. To je bila kriza financijskog kapitalizma, a ova se uspoređuje s velikom depresijom u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Ne možemo predvidjeti trajanje ove krize. Odlučili smo donijeti novi paket mjera, iako smo već radili na tome. Odlučili smo čvrsto stati iza radnika i iza gospodarstva. Mjera koju predlažemo je da se ona potpora za travanj i svibanj, za koju je već prijavljeno 400.000 radnika, s 3.250 kn podigne na četiri tisuće kuna neto. Država će preuzeti teret doprinosa i davanja za taj iznos. Ukupno dakle 5.460 kuna. Ta mjera je teška oko 8 i pol milijardi kuna, pod uvjetom da poslodavci zadrže radnike. Ovo je poruka poslodavcima: tu smo, ali se radna mjesta moraju sačuvati.
Druga mjera je prema poduzećima kojima je rad onemogućen ili otežan. Oni će biti oslobođeni davanja za travanj, svibanj i lipanj. One tvrtke koje imaju pad prihoda između 20 i 50 posto, kao i do sada imaju pravo na odgodu i obročnu otplatu do 24 mjeseca bez kamata. One koje imaju manje od 20 posto pada prihoda su dovoljno čvrste da iznesu krizu, ustvrdio je. Oni koji imaju prihode manje od sedam i pol milijun kuna, većina njih, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, u potpunosti ćemo ih osloboditi plaćanja poreznih obaveza.
Treći element je plaćanje PDV-a. Odgađamo dok se ne naplate računi. Sada ovu mjeru predstavljamo za sve. To ne znači da oslobađamo od plaćanja PDV-a. Država će pritom biti maksimalno štedljiva. Svi ministri dobili su najavu da se ide u izvršavanje samo nužnih rashoda. Očekujemo da se ovo radi i na razini javnih poduzeća i jedinica lokalne samouprave. Na sjednici Vlade imat ćemo prijedloge u sektoru poljoprivrede. Želimo da se najmanje 60 posto proizvoda naručuje iz Hrvatske. Želimo poslati poruku i sačuvati hrvatske poljoprivredne proizvođače. Ujedno ćemo privremenom mjerom pomoći malim mljekarima. Otkupit ćemo sve tržne viškove mlijeka. Idemo s mjerama u sektor turizma, promjenom niza zakona koji će pomoći hotelijerima i iznajmljivačima. Nakon sutrašnje sjednice Vlade, uz sve ovo što ćemo raditi, ići ćemo u razgovore sa socijalnim partnerima. Apeliram na dogovor. Održao sam sjednicu sa GSV-om, mislim da svi razumiju situaciju. Otvorit ćemo razgovore kako ići prema daljnjim uštedama. Sretni smo što su plaće išle gore, u ovim okolnostima moramo vidjeti kako dalje. Što se tiče isplata za ožujak, bit će novaca i za plaće i mirovine. Sve ono za svibanj i travanj, razgovarat ćemo. Želim reći da koordiniramo aktivnosti s HNB-om, tražimo izvore financiranja, koristimo naš dobar politički položaj i siguran sam da ćemo unatoč svim preprekama pronaći sredstva.
O moratoriju na kredite premijer je rekao:
- Ministar financija obavio je niz razgovora s bankama. Od danas kreću moratoriji na kredite. To je bio dio prvog paketa, očekujemo razumijevanje i odgovornost banaka, taj proces kreće od danas. Sve ove mjere tiču se razdoblja od tri mjeseca. Pratit ćemo razvoj situacije, poduzimati sve gospodarske korake, intencija je u dogovoru s predsjednikom Sabora da sve raspravimo već u petak. Nakon toga ćemo pripremati naš odgovor. Nemamo lijek za zaražene, nemamo cjepivo i ne znamo kada ćemo steći imunitete. Dok je to nepoznato, nema nikoga tko će znati reći do kojeg datuma voditi koju politiku.
Vodimo preciznu politiku, pripremili smo se, polučili efekte, ali imamo posljedice za ekonomiju.
O smanjenju plaća u javnom sektoru:
- Važno je suglasje, nitko nije nerazuman, želimo razgovore sa sindikatima. Želimo vidjeti gdje ima prostora smanjenja troškova.
O turizmu:
- Mi ćemo u tri mjeseca pred nama ići postupno. Prvi izvori financiranja bit će u dogovoru s HNB-om. Država, Ministarstvo financija, otkupljivat ćemo sredstva i kredite. Razgovaramo o mogućnosti angažmana mirovinskih fondova, međunarodnim institucijama, Svjetskom bankom... Svi su svjesni da institucije moraju reagirati na vrijeme. Mi smo država na putu u eurozonu. Ta činjenica je važna. Bilo bi nam puno bolje da imamo na raspolaganju mehanizme eurozone, da izdajemo obveznice koje kupuje Europska središnja banka. Likvidnost je novac, to je šira rasprava. U turizmu je situacija kritična, ako nema kretanja, nema ni turizma. Ne bih spekulirao o efektima, turistički djelatnici dovoljno jasno izražvaju refleksiju realne situacije.
Većina parafiskalnih davanja su tu da bi se osigurale neke aktivnosti. Pola ide na građane, pola na poduzetnike. Namjera je da se ide u smanjvanje. To je bila mirnodopska reforma. To je vrlo osjetljiva materija, ne želimo rezati preko noći. Uzet ćemo razdoblje koje je pred nama da uđemo u temeljitu analizu. Ukidati nešto na tri mjeseca je besmisleno. U svim okolnostima, mirovine nećemo dirati, to ne dolazi u obzir.
Obratio se i ministar financija Zdravko Marić.
- Govorimo o visokom iznosu potrebnim za financiranje sustava, zdravstvu, mirovine, javne službe. Nema proračuna bez gospodarstva niti gospodarstva bez proračuna. Prvi izvor financiranja i prikupljanja likvidnosti bit će domaće tržište. Spuštena je obvezna rezerva HNB-a, banke su ušle u bilateralne aranžmane od oko 6 milijardi kuna. Taj iznos je nedostatan, ali nastavljamo rad. Aktivni smo i na međunarodnom tržištu, globalna tržišta se bude. Za hrvatskim vrijednosnim papirima bit će interesa, ali sada smo fokusirani na domaće tržište.
Najavio je i rast prosječne cijene litre alkoholnog pića za do četiri kune radi porasta trošarina.
- Zadnjih deset dana, otkako je na snazi mjera zatvaranja, broj izdanih računa i njihova vrijednost, ukupni pad je za oko 40 posto. U trgovini na malo promet je malo manje pao. Koronavirus ima efekt na poslovanje - rekao je Marić. Mjere su upogonjene da bi se očuvala radna mjesta, likvidnost sustava, da gospodarstvo kao integralni dio društva živi.
- Iduća tri mjeseca bit ćemo fokusirani na nužne rashode, nedostajat će nam više od 45 milijardi kuna. U svibnju imalo veliki trezorski zapis, u srpnju više od milijarde eura. Možemo samo probati pokušati pretpostaviti sve posljedice.
- Siguran sam da će poduzetnici prepoznati namjeru da im sačuvamo likvidnost. Ako niste naplatili PDV a izdali ste račun, ne stvara vam se obveza plaćanja. Mislim da iz ovog vidite naše mjere. Pokazali smo razumijevanje za privatni sektor. Prije nekog vremena rekao sam da nešto što je do jučer bilo nezamislivo, danas postaje nešto moguće. Za prvu ruku je fokus na obveznoj rezervi i spuštanju troška. Tu su i strukturne operacije. Što će se dalje događati, sve opcije su na stolu.
