Plinska afera srušila hrvatske planove da bude regionalno energetsko čvorište?

Prve su procjene govorile da bi regionalna burza plina mogla profunkcionirati već krajem 2022. godine, ali od toga, naravno, još uvijek nema ništa

Plinski bi skandal mogao pogoditi planove Hvatske da postane regionalno energetsko čvorište, objavio je ovoga tjedna ugledni europski energetski news portal u naslovu teksta koji se bavi aferom s HEP-ovom prodajom Inina plina znatno ispod tržišnih cijena.

Pozivajuće se na nekoliko domaćih stručnjaka, slovensko-norveški portal Montel/Energetika.net procjenjuje da bi taj skandal mogao „ozbiljno štetiti ambicijama Hrvatske da se pozicionira kao glavni energetski hub u jugoistočnoj Europi“, kako piše autor Dalibor Dobrić.

Oštećena reputacija

Osim što je u pitanju financijska šteta jer je HEP izgubio milijune eura, to slabi reputaciju hrvatske Vlade i dovodi pod sumnju njenu sposobnost da upravlja tom kompanijom, kako je ocijenio energetski stručnjak Igor Dekanić. S tom se ocjenom slaže i Zdeslav Matić energetski konzultant i bivši pomoćnik ministra za gospodarstvo, dodajući da je afera pokazala i da HEP-u nedostaje kompetentnog menadžerskog i strateškog promišljanja.

Već ranije se Montel/Energetika.net bavio i hrvatskim planovima da uspostavi burzu prirodnog plina koja bi funkcionirala unutar sustava Cropexa, burze za električnu energiju, koja je u vlasništvu operatora tržišta energije HROTE i operatora prijenosnog sustava HOPS.

Zašto nema plinske burze

Prve su procjene govorile da bi takva (regionalna) burza mogla profunkcionirati već krajem 2022. godine, ali od toga, naravno, još uvijek nema ništa iako je studija Energetskog instituta Hrvoje Požar o kojoj su pisali domaći mediji govorila da bi burza plina bila iznimno profitabilna, a Dalibor Pudić iz Hrvatske stručne udruge za plin njenu je budućnost ocijenio obećavajućom.

Jasno, u sadašnjim okolnostima, nakon dvije plinske afere (prošle godine u Ini te sadašnje u HEP-u) ta budućnost više baš ne izgleda tako blistavo. S druge strane, s burzom bi stvari na plinskom tržištu bile transparentnije, a to možda nekim igračima ne odgovara.

Još prošlog ljeta su iz HROTE-a poručivali, kako ih je citirao Poslovni dnevnik, da se na veleprodajnom tržištu plina u Hrvatskoj trgovina sada odvija bilateralno, a kad bi se ono uredilo na tržišnim principima, značajno bi se unaprijedila „konkurentnost, opseg trgovanja i transporta, kao i transparentnost kupoprodajnih transakcija”.

No, pitanje je bi li se i uz burzu izbjegla najnovija plinska afera. Naime, HEP je u ovom slučaju preko HROTE-ove platforme jeftino prodao plinske viškove (a plin je prethodno kupovao od Ine po uredbom definiranoj cijeni), ali nije problem u samoj platformi i na njoj postignutoj cijeni nego u tome da je uredbu trebalo na vrijeme ukinuti, pa velikih viškova i te rasprodaje ne bi niti bilo. Također, pitanje je da li je sve bilo na neki način prethodno dogovoreno, odnosno jesu li možda informacije o očekivanim HEP-ovim viškovima zapravo bile dio nekog aranžmana, na što bi trebao odgovoriti Uskok.