Policija: Nema incidenta. Gradonačelnica: Brišemo HOS. Tko ovdje ruši ustavni poredak

BRISANJE HOS-a U SUPETRU: zakon selektivno, povijest nepoželjna

Policija se oglasila o događaju u Supetru na otoku Braču vezanom uz uklanjanje grba HOS-a s murala posvećenog Jean-Michelu Nicolieru te poručila kako za njihovu intervenciju nije bilo nikakve osnove. Kako je priopćila Policijska uprava splitsko-dalmatinska, tijekom nazočnosti policijskih službenika nije bilo narušavanja javnog reda i mira, niti je zaprimljena bilo kakva prijava o protupravnom ponašanju na štetu komunalnih redara, zbog čega nije bilo potrebe za policijskim postupanjem.

Unatoč tome, uklanjanje grba HOS-a izazvalo je snažne reakcije u javnosti. Do događaja je došlo u utorak, kada su komunalni redari pristupili brisanju HOS-ovog grba s murala koji je izvorno bio oslikan u spomen na Jean-Michela Nicoliera, francuskog dragovoljca i heroja Vukovara. Na mural su večer ranije dodani grbovi HOS-a, Vukovara i Škabrnje, čime je simbolički zaokružena poruka sjećanja na Domovinski rat i njegove žrtve. Nekoliko osoba pokušalo je spriječiti uklanjanje grba, no policija je utvrdila da nije bilo elemenata za intervenciju.

Gradonačelnica Supetra Ivana Marković (SDP) poručila je kako Grad i njegove institucije djeluju u skladu sa zakonima i demokratskim procedurama te da neće tolerirati nasilje, osobito noću i pod maskama. Naglasila je da su javne površine zajedničko dobro, ali da svako postupanje na njima mora biti odgovorno te da će sve što je postavljeno ili iscrtano bez suglasnosti Grada biti uklonjeno.

Međutim, upravo u službenim porukama Grada Supetra pojavljuje se proturječje. Naime, iz gradskog priopćenja proizlazi da sama (ne)suglasnost nije bila ključni kriterij za uklanjanje, već se kao razlog navodi da će biti uklonjeni grafiti koji, citiramo, “potiču podjele, netrpeljivost ili suprotni Ustavu i zakonima”. Istodobno, grafiti s motivom hrvatske zastave koji obilježavaju žrtvu Jean-Michela Nicoliera ostat će na zidovima, ali uz prethodno odobrenje Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije.

Takav pristup otvara ozbiljno pitanje selektivne primjene kriterija i tumačenja povijesti. Naime, nepobitna je činjenica da je Jean-Michel Nicolier bio pripadnik Hrvatskih obrambenih snaga i da se za Hrvatsku borio upravo pod grbom HOS-a. Ta činjenica nije ideološka interpretacija, već povijesno i pravno utemeljena istina.

U Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji izrijekom se navodi da su pripadnici HOS-a dio Oružanih snaga Republike Hrvatske. U članku koji definira pojam hrvatskog branitelja stoji da su to pripadnici Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, policije, ali i Hrvatskih obrambenih snaga (Izvor: NN 19/2013). Time je pravni status HOS-a jasno definiran i potvrđen.

Nadalje, i sam Ustav Republike Hrvatske, donesen 1990. godine i potvrđen pobjedom u Domovinskom ratu, jasno ističe da je hrvatski narod u tom razdoblju iskazao odlučnost za uspostavu i očuvanje samostalne, suverene i demokratske države (Izvor: NN 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20, 123/20, 86/23). Upravo su pod tim ustavnim poretkom djelovale sve postrojbe koje su branile Hrvatsku, uključujući i HOS.

Stoga se legitimno nameće pitanje: kako je moguće da se grb postrojbe koja je zakonom priznata kao dio Oružanih snaga Republike Hrvatske proglašava spornim, dok se istodobno poziva na Ustav i zakonitost? Brisanjem HOS-ovog grba s murala posvećenog HOS-ovom pripadniku ne briše se samo simbol, nego se pokušava izbrisati i dio istine o Domovinskom ratu.

U Supetru se tako ne vodi rasprava o vandalizmu ili javnom redu i miru – jer policija je jasno rekla da problema nije bilo – nego o tome tko ima pravo određivati koji su dijelovi hrvatske povijesti prihvatljivi, a koji ne. I to je pitanje koje daleko nadilazi jedan mural na Braču.