PORED UKRAJINSKOG, PRIJETI I EKONOMSKI RAT! Francuska i Njemačka kreću u spašavanje Europe: Mračan ratni sukob gurnuo problem s Amerikancima u drugi plan
Kriza sve više potresa njemačko društvo: inflacija je prešla rekordnih 11% od vremena poslijeratne Njemačke; zbog skupe energije zatvaraju se brojne industrijske tvrtke, kao i tvrtke malog i srednjeg biznisa i uslužni obrti; krupni biznis, želeći se spasiti, već počinje seobu proizvodnje u SAD ali i „mrsku“ Kinu – pa je u zemlji, zapravo, u tijeku proces deindustrijalizacije, o čemu se već, kao o problemu, otvoreno govori i na najvišoj političkoj razini ali i u medijima.
Naravno, sve ovo najviše pogađa obične ljude i kućanstva, pa se mnogi Nijemci odriču svog dosadašnjeg načina života koji je jamčio blagodat i socijalnu sigurnost. O tome najbolje svjedoči i nedavni tekst tamošnjeg medija Die Welt, koji upozorava kako mnogi potrošači u Njemačkoj kupuju samo najnužnije zbog naglog rasta cijena i da ne očekuju poboljšanje stanja. Upravo zbog ovog zadnjeg planiraju i daljnja ograničenja, što pokazuju rezultati međunarodne usporedbe javnog raspoloženja.
Sve više potrošača u Njemačkoj teško si može priuštiti visoke troškove energije, hrane i usluga. Više od tri četvrtine potrošača sada se mora ograničavati pri kupnji, proizlazi iz aktualnog Future Consumer Indexa američke konzultantske tvrtke EY, koji je ekskluzivno dostupan WELT-u.
Dobro promišljanju na što će trošiti
Svaki drugi od više od tisuću ispitanika priznao je da može kupiti samo najnužnije stvari zbog visoke inflacije.
To je poglavito došlo do izražaja u prodaji odjeće i elektroničkih proizvoda – televizora, pametnih telefona, prijenosnih računala i igraćih konzola. Gotovo svaki drugi ispitanik rjeđe puni automobil, a gotovo svaki četvrti je priznao da štedi na lijekovima, navodi Die Welt.
Međutim, zabrinjavajuće u istom izvješću je to što se čini da je ovo samo početak i da kućanstva namjeravaju pojačati mjere štednje u idućim mjesecima, a što se najviše odnosi na sferu usluga dostave, poput narudžbi hrane i sl.
Ovoj vijesti treba dodali kako je međunarodna tvrtka Boston Consulting Group nedavno objavila kako su u Njemačkoj u velikim problemima restorani, kafići i barovi zbog visokih stavki troškova energije ali i zbog činjenice da su mnogi Nijemci praktički odustali od odlaska u restorane i naručivanja hrane kući. 62% Nijemaca potvrdilo je da sada rjeđe jedu vani, a 68% njih rijetko naručuje piće i hranu kući. Taj će se negativni trend samo privremeno poboljšati tijekom nadolazećih božićnih i novogodišnjih blagdana za što su rezervacije u restoranima već gotovo popunjene.
Pad potrošnje samo generira probleme
Nije teško zaključiti slijedeće: pad potrošnje samo generira probleme i u proizvodnom i u uslužnom sektoru pa će ovaj negativni lanac biti teško ubrzo prekinuti a čitav proces preokrenuti prema pozitivnim trendovima. I to neovisno o činjenici što je Njemačka uspjela nabaviti dovoljnu količini plina za ovu sezonu i spriječila energetski kolaps. Naravno, to ne znači kako je energetska kriza i završila, na što je ovih dana upozorila i sama savezna vlada. Jer svima je jasno da je cijena energenata visoka, a opskrba nestabilna usprkos najavi otvaranja dvaju novih LNG terminala na sjeveru Njemačke.
Kada je riječ o Njemačkoj – tzv. lokomotivi Europske unije, jasno je kako će se problemi u toj zemlji itekako bolno reflektirati i na ostale države članice, od kojih mnoge više nemaju relevantnu industrijsku proizvodnju koje su se već odavno odrekle u korist uslužnih djelatnosti, a u nabavi industrijskih roba oslanjale su se primarno upravo na Njemačku.
Želi se izbjeći trgovinski rat
Iako su se proteklih mjeseci zaoštrili odnosi između Njemačke i Francuske (također snažne industrijske zemlje iako znatno manje od Njemačke) uslijed prijepora oko liderstva u EU i nošenja s nastalom krizom (Pariz je oštro kritizirao Berlin zbog poteza usmjerenih na povlačenje financijskih sredstava u korist zaštite životnog standarda svojih građana i subvencije naraslih životnih troškova, a što se ne događa i na razini EU), posljednjih su dana održani ozbiljni kontakti visokih vladinih dužnosnika dviju zemalja.
Usmjereni su na zajedničku borbu protiv deindustrijalizacije i bijega kapitala u SAD slijedom kontroverznog američkog zakona o borbi protiv inflacije i golemih subvencija za tzv. zelene tehnologije u čemu i je bit „igre“ i zbog čega sada bijesne Nijemci i Francuzi koji te tehnologije posjeduju. Taj zakon sada zajednički oštro napadaju i Pariz i Berlin i najavljuju protumjere za zaštitu od američkog protekcionizma na način uvođenja onog europskog.
Dakle, ako se nešto žurno ne promjeni i ubrzo se ne pokrenu ozbiljni trgovinski pregovori između EU i SAD-a (primjerice, EU plaća američki ukapljeni plin – LNG, po čak oko 6 puta većoj cijeni nego što ona iznosi za američko tržište i što i je jedan od glavnih uzroka bijega krupnog biznisa iz EU – Berlin i Pariz ne isključuju i trgovinski rat iako ga pod svaku cijenu žele izbjeći.
Očito nas čekaju burna vremena. Jer krupni biznis je, kao i uvijek, u fokusu interesa politike – makar ga mračni ratni sukobi naizgled gurali u drugi plan.
