VIJESTI Najčitanije

POVIJESNI GOVOR PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE 22. SVIBNJA 1992. GODINE U UN-u

POVIJESNI GOVOR PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE 22. SVIBNJA 1992. GODINE U UN-u

Primitak Republike Hrvatske u članstvo OUN, 22. svibnja 1992. godine, jedan je od događaja koji su obilježili našu noviju povijest. Sjetimo se što je naš predsjednik, državnik i vojskovođa, tvorac suvremene Hrvatske rekao pred Općom skupštinom OUN-a u New York-u, tog 22. svibnja prije 31 godinu, kad je naša Domovina postala 178. po redu punopravna članica ove svjetske organizacije:

 

Gospodine predsjedniče,
Vaše ekselencije,
dame i gospodo!

U ukupnoj povijesti razvitka i međunarodnog položaja jednoga naroda ne može biti važnijeg događaja od priznanja njegove samostalnosti i suverenosti, i njegova primanja u svjetsku zajednicu ravnopravnih i neovisnih država, kakva je u naše doba Organizacija ujedinjenih naroda. Stoga mi dopustite da u ime hrvatskoga naroda i Republike Hrvatske izrazim najdublju zahvalnost za primanje u OUN:
- glavnom tajniku OUN-a g. Boutros Boutros-Ghali-ju;
- predsjedniku Vijeća sigurnosti g. Peteru Hohenfellneru i svim njegovim članovima koji su Rezolucijom 753 (1992.) jednoglasno preporučili primanje Republike Hrvatske u članstvo UN-a;
- i na kraju osobito predsjedniku ovog 46. zasjedanja Glavne skupštine, g. Samir S. Shihabi-ju, i svim sudionicima ove plenarne sjednice, koji su nam današnjom odlukom o primanju iskazali čast i povjerenje koje je Hrvatska jamačno zaslužila i koja će nastojati u potpunosti opravdati.

Ekselencijo,
štovani predstavnici slobodnih zemalja svijeta!

Današnjim danom Hrvatska je zadobila svoj međunarodni legitimitet. Njezina zastava, koja je svetost svakom hrvatskom čovjeku, jer je zbog nje bio osuđivan i proganjan u tuđinu, vijorit će se odsada slobodno pred zgradom OUN-a, i svuda po svijetu, s posvetom i međunarodnoga priznanja.

Hrvatski narod jedan je od najstarijih naroda sadašnje Europe. On ima pisane dokumente i biljege o svojoj nacionalnoj državnoj samobitnosti, te o pripadnosti zapadnoeuropskoj civilizaciji, od sedmoga stoljeća (n. e.) pa nadalje, u kamenu i na pergameni, u književnosti i umjetnosti, i što je najvažnije u svom duhovnom biću. Hrvatski narod može biti ponosan na svoj udjel u duhovnoj i tvarnoj kulturnoj baštini čovječanstva. Uzgred nije slučajno što je njezin mali dio nazočan i ovdje. Ulaz kojim prolazimo u dvoranu glavne skupštine Ujedinjenih naroda napravljen je od mramora s hrvatskog otoka Brača. U mojoj se domovini taj kamen smatra simbolom hrvatske opstojnosti. U njemu su se ogledali, tijekom mnogih stoljeća, svojim umjetničkim djelima, najveći hrvatski kipari, a među njima i Antun Augustinčić čija se konjanička figura, "Spomenik mira", nalazi u parku iza ove iste palače Ujedinjenih naroda.

Od desetog do dvanaestog stoljeća Hrvati imaju svoje samostalno kraljevstvo pod narodnim vladarima. Povijesne mijene i nezavidan geopolitički položaj njihove zemlje - na razlučnici civilizacija zapadne i istočne Europe - uvjetovali su da poslije toga, od XII. do XX. st. (do 1918.) budu u zajednici s ugarskom i habsburškom krunom. Međutim, kako u toj, tako i u kasnijoj jugoslavenskoj višenacionalnoj državnoj zajednici, hrvatski je narod sačuvao svoju samobitnost - o čemu posebno svjedoči slavna Dubrovačka Republika - težeći neprekidno punoj samostalnosti i suverenosti. Taj najviši cilj, ostvarenju kojega žudi svako narodno biće, od trenutka kad u svom razvitku dostigne stupanj posebne nacionalne, političko-kulturne samosvijesti, i kad mu to međunarodne okolnosti dopuštaju, hrvatski je narod - kao i mnogi drugi manji narodi - ostvario u današnje doba. To je naime doba u kojemu čovječanstvo, zbog znanstveno-tehnološke (stvaralačke ali i razorne) svemoći, doživljava dosada najviši stupanj civilizacije (kulturne, gospodarske, tehničke, prometne, informatičke) integracije, ali istodobno i nacionalne individualizacije. U prožimanju ovih, u biti suprotnih tendencija čovječanstvo teži stvaranju jedinstvene svjetske zajednice, kao uređenoga međunarodnog poretka samostalnih suverenih država, nastalih na opće prihvaćenim načelima o pravu naroda na samoodređenje i slobodu.

No, hrvatski narod nije ostvario svoju samostalnost i suverenost u sklopu samo ovakvih općih tendencija, već i pod posebno teškim okolnostima sloma totalitarističkoga socijalističkog sustava u Europi i raspada višenacionalne jugoslavenske državne zajednice. Hrvatska je nakon uspostave demokratskog poretka i proglašenja samostalnosti plebiscitarno izraženom voljom naroda, morala podnijeti teške žrtve za očuvanje svoje suverenosti. Hrvatskoj je bio nametnut rat jugo-komunističke armije i srpskog imperijalizma za restauraciju komunizma i osvajanje hrvatskih područja. U tom ratu, u kojem se hrvatski narod našao goloruk naspram tehnički nadmoćne oružane sile JA, Hrvatska je, obranivši svoju slobodu i demokraciju, stekla i međunarodno priznanje na putu u punopravno članstvo u KESS-u i u OUN-a. Taj rat, međutim, još nije posve okončan, osobito stoga što su ga izazivači proširili i na susjednu Bosnu i Hercegovinu, usprkos angažiranju EZ-a i Vijeća sigurnosti OUN-a.

Užasne su posljedice toga barbarskog rata na kraju XX. stoljeća. U Hrvatskoj je poginulo i ranjeno tridesetak tisuća ljudi, pretežito građanskih osoba i potpuno su razorena mnoga naselja i čitavi gradovi, uništeno nekoliko stotina povijesnih spomenika, gospodarskih, crkvenih, zdravstvenih i školskih objekata. Dimenzije stradanja civilnog pučanstva u ovom agresivnom ratu protiv Hrvatske očituju se u činjenici da je u Hrvatskoj prognano ili izbjeglo iz svojih ognjišta više od šesto tisuća ljudi, nemoćnih staraca, žena i djece. A povrh toga oko četvrt milijuna ljudi izbjeglo je iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku.

Zbrinjavanje prognanih i izbjeglih ljudi nadilazi mogućnosti ratom iscrpljene Hrvatske. Stotine tisuća ugroženih ljudi očekuje pomoć međunarodne zajednice. Osim toga, Hrvatska apelira na najviša tijela svjetske organizacije, da zajedno s EZ-om i KESS-om, poduzmu odlučnije i djelotvornije korake radi neodložnog okončanja rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, radi uspostave mira i stabilnog međunarodnog poretka u ovom dijelu svijeta.

Ekselencijo,
dame i gospodo!

Članstvo u Ujedinjenim narodima kruna je međunarodne potvrde suverene državnosti Republike Hrvatske. Međutim, mi smo duboko svjesni odgovornosti koju tim članstvom preuzimamo. Čast mi je s ovom mjesta svečano izjaviti da Republika Hrvatska u svemu prihvaća Povelju Ujedinjenih naroda, te da će biti privržena načelima te Povelje i vladavine međunarodnog prava, na temelju kojih je Hrvatska izvojštila svoje međunarodno priznanje. Hrvatska će odsada, kao punopravni član Ujedinjenih naroda, moći uživati veću podršku svjetske organizacije u naporima za mirno rješenje krize na tlu bivše Jugoslavije, na načelima Povelje UN-a, za uspjeh Mirovnih snaga Ujedinjenih naroda, za rješavanje spomenutog problema izbjeglica, za poticanje gospodarskog razvitka. Republika Hrvatska prihvaća načelo po kojem međunarodna zajednica ima pravo posredovanja u slučajevima kršenja osnovnih ljudskih prava i etničkih prava, ugrožavanja mira, ili ekološke stabilnosti naše planete.

Hrvatska je prihvatila završne dokumente Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji, a također i načela na kojima djeluje Mirovna konferencija u Bruxelles-u, za rješenje jugoslavenske krize i odnosa između država što nastaju na tlu bivše Jugoslavije. Sve to govori jasno da Republika Hrvatska želi biti vjerna načelima na kojima se zasniva Povelja, načelima mira, pravde i međunarodne suradnje bez ikakve diskriminacije. Hrvatska želi biti djelotvorni čimbenik suvremenog međunarodnog poretka koji se izgrađuje na opće prihvaćenim načelima antifašizma i demokracije.

Hrvatski je narod i sam u Drugom svjetskom ratu dao znatan prinos borbi protiv naci-fašizma koji je ugrozio demokratski poredak Europe i svijeta. (S ponosom mogu pripomenuti da sam i sam kao mlad čovjek i sudjelovao u tom ratu protiv fašizma). Hrvatska je, u sastavu bivše državne zajednice, dala i znatan prilog rješavanju problema osamostaljivanja zemalja trećeg svijeta i njihova gospodarskog razvitka. A to je služilo i jačanju uloge Ujedinjenih naroda u hladnoratovskom razdoblju.

Na kraju želio bih, gospodine predsjedniče, dame i gospodo, istaknuti našu čvrstu odlučnost da međunarodno priznatu Republiku Hrvatsku izgrađujemo na načelima otvorenoga, demokratskoga i slobodnoga društva. Želimo da Hrvatska bude, u političkom i gospodarskom smislu, država pravnog poretka i slobodan dom svih njezinih građana. Hrvatska želi biti otvorena za svestranu suradnju sa svim susjednim i drugim zemljama Europe i svijeta. Hrvatska želi biti oslonac mira i stabilnosti međunarodnoga poretka i dostojan član Ujedinjenih naroda.

(Vidi: https://www.tudjman.hr/govori/primanje-republike-hrvatske-u-clanstvo-un )

 

22. svibnja 1992. - Hrvatska primljena u Ujedinjene Narode (VIDEO):

 

Zlatko Pinter/PDN

Autor: Zlatko Pinter/PDN/Foto:snimka zaslona

#dr. Franjo Tuđman #govor #UN #punopravno članstvo #na današnji dan #Hrvatska #povijesni govor #Ujedinjeni narodi

Više iz kategorije: VIJESTI

Snimljen trenutak udara: Uništen ruski ratni brod vrijedan 200 milijuna dolara

Snimljen trenutak udara: Uništen ruski ratni brod vrijedan 200 milijuna dolara

Društvenim mrežama šire se snimke napada na rusku raketnu korvetu Merkurij koja je navodno uništena u eksploziji u luci Benghazi u Libiji u ranim jutarn...

prije 3 h
Jedini je pobjegao s Ovčare: ‘Iskočio sam iz kamiona koji me vozio na strijeljanje’

Jedini je pobjegao s Ovčare: ‘Iskočio sam iz kamiona koji me vozio na strijeljanje’

Preko 200 hrvatskih žrtava pronađeno je identificirano tek tijekom mirne reintegracije, no za 60 njih još se traga. Zdenko Novak, jedini čovjek koji je...

prije 4 h
Ukrajinci iznenadili i proizvođače oružja: Dron od 40.000 dolara uništava ruske sustave vrijedne 400 milijuna

Ukrajinci iznenadili i proizvođače oružja: Dron od 40.000 dolara uništava ruske sustave vrijedne 400 milijuna

Takve mogućnosti iznenadile su čak i njihova glavnog proizvođača. Ukrajinske vojnike potiče se na eksperimentiranje, pronalaženje novih načina uporabe i...

prije 4 h
Dinamo srušio Istru na Maksimiru,  Leko nastavio pobjednički niz

Dinamo srušio Istru na Maksimiru, Leko nastavio pobjednički niz

Strijelci za Dinamo bili su Luka Stojković (11.), Fran Topić (33.) i Daniel Rodriguez (65.), dok su za goste pogađali Nik Škafar Žužić (57.) i Raul Kuma...

prije 4 h
Srbija pred novim zahtjevima Europskog parlamenta: Rezolucijom o Vukovaru traži se otvaranje ratnih arhiva i otkrivanje grobnica

Srbija pred novim zahtjevima Europskog parlamenta: Rezolucijom o Vukovaru traži se otvaranje ratnih arhiva i otkrivanje grobnica

Europski parlament sljedećeg će tjedna raspravljati i glasovati o rezoluciji o Vukovaru, kojom se od Srbije zahtijeva veća suradnja u rasvjetljavanju su...

prije 8 h
Eksplozija kod Zagreba: Mladić traktorom prešao preko eksplozivne naprave, u blizini pronađena još jedna bomba

Eksplozija kod Zagreba: Mladić traktorom prešao preko eksplozivne naprave, u blizini pronađena još jedna bomba

U mjestu Drnek, na području općine Orle, u subotu poslijepodne dogodila se eksplozija tijekom poljoprivrednih radova. Dvadesetpetogodišnji mladić trakto...

prije 8 h
Obilježena 35. obljetnica Bitke za Seleš: U jednoj od najtežih bitaka za obranu Osijeka poginulo 18 hrvatskih branitelja

Obilježena 35. obljetnica Bitke za Seleš: U jednoj od najtežih bitaka za obranu Osijeka poginulo 18 hrvatskih branitelja

Kod spomen-obilježja „Bijeli križ” na pustari Seleš, na prostoru južne obrambene crte Osijeka, obilježena je 35. obljetnica Bitke za Seleš, jedne od naj...

prije 9 h
Ruski dron pogodio stambenu zgradu u Ukrajini: Najmanje 14 osoba nestalo pod ruševinama, među ozlijeđenima i dijete

Ruski dron pogodio stambenu zgradu u Ukrajini: Najmanje 14 osoba nestalo pod ruševinama, među ozlijeđenima i dijete

Najmanje 14 osoba vodi se kao nestalo nakon ruskog napada bespilotnom letjelicom na stambenu zgradu u Kijevskoj oblasti u Ukrajini. Napad se dogodio u n...

prije 9 h
IDEMO PREMA ZIMI. U Hrvatsku stiže nova fronta s obilnom kišom: ‘Nešto se formira u drugoj polovici tjedna’

IDEMO PREMA ZIMI. U Hrvatsku stiže nova fronta s obilnom kišom: ‘Nešto se formira u drugoj polovici tjedna’

Nad toplim Sredozemnim morem razvila se plitka ciklona koja se brzo premješta od Genovskog zaljeva nad sjevernu Italiju i sjeverni Jadran. Putanja sredi...

prije 9 h
NA TRNJU. Policija otkrila nove detalje ubojstva u Zagrebu: Izboden Nepalac, uhićeni njegovi sunarodnjaci

NA TRNJU. Policija otkrila nove detalje ubojstva u Zagrebu: Izboden Nepalac, uhićeni njegovi sunarodnjaci

Policija je objavila nove detalje ubojstva koje se jučer navečer dogodilo u Zagrebu.U novom priopćenju PU zagrebačka otkriva da je u subotu, oko 23.50 s...

prije 10 h
N. Nekić: Hrvatska zastava na smetlištu Jakuševca

N. Nekić: Hrvatska zastava na smetlištu Jakuševca

Svi se sjećamo kako je proročki obdaren Ivan Vekić davno rekao: „Najbolji hrvatski sinovi dobit će ovaj rat, ali šampanjac će piti neki drugi.“ Obistini...

prije 10 h
Sigurnosna uzbuna Što se događa diljem Europe? U mjesec dana zabilježeno 16 incidenata: "Ovo je samo početak"

Sigurnosna uzbuna Što se događa diljem Europe? U mjesec dana zabilježeno 16 incidenata: "Ovo je samo početak"

Samo tri incidenta koja je zabilježilo vodeće europsko udruženje tehnološke industrije povezana su s konkretnim počiniteljima, a upravo bi ta neizvjesno...

prije 10 h

Prikazano 12 od 111330 članaka.