Povijest obilježavanja 25. lipnja – Od Dana državnosti do Dana neovisnosti

Do 2020. godine, 25. lipnja obilježavao se kao Dan državnosti i bio je državni praznik i neradni dan. Upravo je na taj datum 1991. godine, na zajedničkoj sjednici svih triju vijeća Hrvatskoga sabora, donesena Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Odluka je temeljena na volji građana izraženoj na referendumu održanom mjesec dana ranije.

Iako je odluka donesena 25. lipnja, njezino stupanje na snagu odgođeno je za tri mjeseca – temeljem tzv. Brijunske deklaracije od 7. srpnja, kojom je Europska zajednica nastojala omogućiti mirno rješenje jugoslavenske krize. Po isteku moratorija, 8. listopada 1991., Hrvatski sabor proglasio je potpunu neovisnost Republike Hrvatske i raskid svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ.

Promjene iz 2020. godine

Sukladno novom Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020., Dan državnosti ponovno je premješten na 30. svibnja, čime je taj datum ponovno postao državni praznik i neradni dan.

Time je 25. lipnja izgubio status državnog praznika te je od 2020. godine postao radni spomendan, a istu sudbinu doživio je i 8. listopada. Taj datum, na koji je 1991. godine proglašena puna neovisnost, danas se obilježava kao Dan Hrvatskog sabora, u znak sjećanja na povijesnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom državom.

Podsjetimo, odlukom vladajuće koalicije predvođene SDP-om, 2001. godine 30. svibnja prestao je biti neradni Dan državnosti, a novi državni praznici postali su 25. lipnja (Dan državnosti) i 8. listopada (Dan neovisnosti) – oba neradna dana. Ta praksa trajala je do zakonske promjene iz 2020., kada su oba datuma postala spomendani, a 30. svibnja ponovno vraćen kao središnji državni praznik.