PRIJE 89 GODINA OD SRPSKIH UHODA UBIJEN JEDAN OD NAJVEĆIH HRVATSKIH INTELEKTUALACA U NOVIJOJ POVIJESTI, MILANA PL. ŠUFFLAY

"Ubili smo mozak hrvatskog vodstva" - javili su srpske uhode i krvnici svojim nalogodavcima u Beogradu nakon što su obavili krvavi plaćenički posao u Zagrebu, u Dalmatinskoj ulici na broju 6, gdje su u zasjedi sačekali hrvatskog povjesničara i pisca Milana pl. Šufflaya i zatukli ga udarcima čekićem u glavu, 18. veljače 1931. godine. Sutradan je od zadobivenih rana umro.

Iako pravaš, pokopan je 22. veljače u odjeljku arkada na Mirogoju koji pripada Hrvatskoj seljačkoj stranci.

Šufflay je rođen u Lepoglavi, 8. studenoga 1879. godine. Bio vrhunski poliglot (govorio više od 10 jezika), doktor povijesti, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, književnik i albanolog svjetskog glasa, po političkom opredjeljenju pravaš, gorljivi domoljub i nepomirljivi protivnik bilo kakvoga južnoslavenskog ujedinjenja. Rijeku Drinu je smatrao civilizacijskom granicom između Istoka i Zapada.

Zbog svojih istraživanja o podrijetlu Albanaca (čije je korijene identiteta vezivao za Ilire), ali i zbog angažiranja na konceptu pravaštva, postao je metom velikosrpske klike, te je u Beogradu na Dvoru isplanirana njegova likvidacija. Razdoblje nakon uvođenja diktature kralja Aleksandra bilo je obilježeno novim valom velikosrpskog terora. Ne rijetko su i putem tiska otvoreno najavljivana ubojstva istaknutih hrvatskih političara i intelektualaca.

Šufflay je bio progonjen i zatvaran u Srijemskoj Mitrovici pod optužbama da surađuje s hrvatskom emigracijom, a neposredno prije nego je ubijen dobio je prijeteće pismo. Beogradska kamarila je dobro znala koliku opasnost za njih i njihovu velikosrpsku ideologiju predstavlja blistavi um ovog znanstvenika čiji je ugleda uvelike prelazio granice tadašnje Kraljevine Jugoslavije, pa je bio pod stalnom pratnjom agenata koji ga nisu ispuštali iz vida.

Na traženje bečke Akademije znanosti i albanske vlade, u jesen 1929. godine nastavlja djelo Jirečeka i Thallóczyja, te priređuje III. svezak arhivskog gradiva Codex Albanicus. Iste godine prihvaća poziv albanskog kralja Ahmeda Zogua i nakon brojnih problema i zaprjeka sljedeće (1930.) godine dobiva putovnicu i u prosincu stiže u Albaniju. Poslije opsežnih istraživanja arhiva (među ostalim i arhivskih fondova u Kotoru i Dubrovniku), krajem siječnja 1931. godine dovršio je ovaj rad.

Na povratku iz Albanije primio je najprije prijeteće pismo, a potom su uslijedili oštri napadi preko tiska, što je bio jasan i pouzdan znak da je srpski režim odlučio obračunati s njime.

Zločin je isplaniran u kući zapovjednika grada Belimarkovića 11. i 12. veljače, a organiziran uz pomoć režimske organizacije Mlada Jugoslavija (koja je bila pod izravnom kraljevom zaštitom). Egzekutori su bili Ljubomir Belošević i Branko Zwerger, policijski agenti zaduženi za ovu likvidaciju. Nakon mučkog napada iz busije i nanošenja smrtnih ozljeda Šufflayu (tako što su mu čekićem razbili lubanju), ubojice se sklanjaju u Beograd. Prethodno su iz stana žrtve pokupili sve rukopise, pa i III. svezak Codex Albanicusa.

Poslije uspostave Banovine Hrvatske traži se njihovo izručenje Zagrebu, što Beograd izbjegava. Do suđenja ipak dolazi, ali se izbjegava otkriti pozadina ubojstva i povezanost atentatora s Beogradom. Nakon trodnevne rasprave (održana od 10. do 14. lipnja 1940. godine) u ponovljenom suđenju, 21. lipnja 1940. godine, Branko Zwerger i Ljubomir Belošević su proglašeni krivima, a Stevo Večerinac oslobođen. Zwerger je dobio kaznu "vječne robije" i "trajan gubitak časnih prava", dok je Belošević osuđen na 5 godina zatvora.

Nakon žalbe tužitelja, Stol sedmorice je donio novu odluku potvrdivši kaznu za Zwergera, a Beloševiću je ponovno suđeno i oslobođen je.

Neki od najznamenitijih ljudi u Europi protestirali su zbog ovog krvavog zvjerstva, među njima i slavni fizičar Albert Einstein, te književnik Heinrich Mann (brat Thomasa Manna) koji su u ime Njemačke lige za ljudska prava svjetsku kulturnu javnost i Međunarodnu ligu za prava čovjeka pozvali na prosvjed protiv zločina izvršenoga nad Milanom Šufflayem, dižući svoj glas protiv tiranije nad hrvatskim narodom.

No, to nije zaustavilo velikosrpski režim koji je nastavio s terorom.

Šufflay je posmrtno (2002. godine) dobio najviše albansko državno odličje, a njemu u čast održan je veliki znanstveni skup pod nazivom: "Shuflaj dhe Shqiptarët".

Braća hrvatskog zmaja su 1994. godine, na broju 6., u Dalmatinskoj ulici otkrila spomen-ploču u znak sjećanja na ovog velikog i zaslužnog čovjeka i domoljuba.

Nepravedno zapostavljeni povjesničar, pisac i znanstvenik koji je živio za istinu, Milan pl. Šufflay, ostavio je za sobom brojna i značajna djela. Na slavu i ponos hrvatskoga naroda.

Video, TV Kalendar, 19. veljače 1931.:

 

Pripremio: Zlatko Pinter/PDN