PRIKRIVENE MANIPULACIJE TELEGRAM.HR U SLUČAJU DEKANICE VUKELIĆ
Pravne akrobacije Dore Kršul
Portal Telegram.hr prošli tjedan je objavio autorski novinski članak Dore Kršul “Žena koja umanjuje ustaške zločine neće postati dekanica Hrvatskih studija”. Uz utužive konstrukcije iznesene naslovu (koje je prof. Vukelić već nekoliko puta argumentirano demantirala), ovaj novinarski tekst obiluje i nizom pravnih nebuloza.
Portal Direktno.hr zatražio je pravno tumačenje u članku navedenih elemenata te je slijedom navoda iz teksta novinarke Kršul došao do sljedećih saznanja.
Osnovna poruka teksta Dore Kršul jest tvrdnja da proces potvrde dekana/dekanice mora završiti do 1. lipnja ove godine. To je, s obzirom na mjerodavne pravne akte sveučilišnih tijela, činjenično i pravno netočno. Slijedom toga, ova tvrdnja predstavlja glavnu manipulaciju ovoga članka, jer na osnovi te tvrdnje Kršul izvodi sve ostale zaključke, razrađene u tekstu i navedene u naslovu članka. Suprotno tvrdnji o 1. lipnju ove godine kao krajnjem roku za potvrdu izabrane dekanice Vlatke Vukelić od strane Senata Sveučilišta u Zagrebu, famozni rok potvrde izabranog dekana od strane Senata nigdje nije eksplicitno naveden. Prema tome, tvrdnja o 1. lipnju predstavlja proizvoljnu konstrukciju Dore Kršul.
Iz dostupnih pravnih dokumenata jasno je kako bi 1. lipnja ove godine predstavljao krajnji rok za izbor dekana i da bi u slučaju da izbor do navedenoga datuma ne završi, vršitelj dužnosti na toj dužnosti ostao i naredne akademske godine. Drugim riječima, 1. lipnja kao krajnji rok se odnosi na proces izbora dekana, a ne proces potvrde dekana. S obzirom na to da je na Fakultetu hrvatskih studija proces izbora dekana završen još 21. prosinca prošle godine – 1. lipnja kao krajnji rok nema nikakav pravni učinak.
Kako bi prikrila ovu manipulaciju, Dora Kršul je navela kako je prošli tjedan na Fakultetu hrvatskih studija za vršitelja dužnosti dekana izabran akademik Stjepan Ćosić. Time je pokušala stvoriti dojam kako izbor akademika Ćosića za vršitelja dužnosti dekana uz približavanje datuma 1. lipnja 2023. može poništiti već završeni izborni proces. Međutim, radi se o jasno uočljivoj neistini jer je institucija dekana posve različita od institucije vršitelja dužnosti dekana. Naime, proces izbora vršitelja dužnosti dekana na Fakultetu hrvatskih studija nije proveden zbog približavanja datuma 1. lipnja 2023. kao navodno kritičnoga datuma za Vlatku Vukelić, nego zato što je akademiku Ćosiću istjecao mandat vršitelja dužnosti dekana na Fakultetu hrvatskih studija.
Naime, odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu od 24. svibnja 2022. akademik Ćosić imenovan je vršiteljem dužnosti dekana Fakulteta hrvatskih studija. S obzirom na to da se vršitelj dužnosti imenuje na mandatno razdoblje od najviše godinu dana, na Fakultetu hrvatskih studija su organizirani izbori za vršitelja dužnosti dekana jer je akademiku Ćosiću isticao mandat.
Prema tome, radi se o dva posve odvojena pravna procesa koji se spletom okolnosti vremenski podudaraju. Novinarka Kršul te činjenice ili ne razumije ili ih svjesno netočno prikazuje.
Ukoliko se neistine koje je Dora Kršul navela ostave po strani, pravo je pitanje za čiji interes ona piše ovakve neistinite i manipulativne tekstove.
Od početka tzv. blokade na Fakultetu hrvatskih studija 2017. portal Telegram.hr u vlasništvu obitelji kontroverznog Ninoslava Pavića bio je jedan od glavnih zagovornika i ”opinion makera” protiv hrvatske identitetske komponente koja je idejno utkana u ovu ustanovu još od časa njezina osnivanja. Inače Ninoslav Pavić je bivši vlasnik Europapress holdinga koja je državi ostala dužna oko 2 milijarde kuna poreznog duga sa kojim smo primjerice mogli napraviti Pelješki most.
Tako su sustavno izvrgavani raznim javnim progonima i medijskim difamacijama svi fakultetski kadrovi koji su svojim javnim djelovanjem promicali upravo ovu identitetsku nacionalnu komponentu. Kulminacija medijskoga progona postignuta je u zadnjih godinu dana, kada ovaj portal, jasnog svjetonazorskog obilježja, cijelom serijom navijačkih članaka pokušava ovu ustanovu učiniti taocem ljudi preko kojih crpi osnovne informacije.
Ova logična simbioza između pojedinaca koji su zaposlenici Fakulteta hrvatskih studija i Dore Kršul producirala je značajan broj članaka od kojih su neki, ako izuzmemo vrijednosne i osobne stavove, čak činjenično točni. Međutim, zadnjim svojim novinarskim uratkom Dora Kršul prilično se udaljila od “istraživačkog novinarstva” i zašla u sferu poslovice: što se babi htilo – to se babi snilo.
Obavještajci iz dijela zaposlenika Fakulteta hrvatskih studija nisu se sada zadržali na faktografskom prenošenju novina, već su uplovili u pravna tumačenja kojima nisu dorasli, dok je Dora istraživačica spremno potpisala tekst koji nije niti faktografski niti logički niti pravno točan.
Vjerujemo i kako će stoga i ova suradnja imati svoj stupanj degradacije te da će Dora istraživačica konačno primijeniti osnovnu postavku svoga zanata, a to je konzultiranje osobe ili osoba o kojima piše novinski članak te na taj način barem pokušati stvoriti prikaz objektivnosti.
