Primitivna i grozna navika: Bacaju smeće u špilje i jame, a ono im se vraća kroz zagađenu vodu!

U Hrvatskoj, stanovništvo diljem zemlje baca otpad u jame i špilje, očito potpuno nesvjesni opasnosti, ne samo za prirodu, nego i za sebe.

Naime, nadzemne se vode kroz špilje i jame procjeđuju u podzemne koje završavaju kao izvor pitke vode za dvije trećine građana Hrvatske, piše 24sata.

Smeće u jami je potpuno svježe, bačeno s obližnjeg puta.

Lokalci su uspjeli ubaciti više od 100 kubika kućanskog otpada, strvina, krupnog i građevinskog otpada, lijekova, kemikalija i pesticida.

Oko tisuću zagađenih jama i špilja

“Smeće smo dosad vidjeli samo mi speleolozi, jer – okolica ulaza je čista kao suza, u podzemlju horor film”, napisali su na Facebooku iz organizacije Čisto podzemlje ispod objave o stanju u Gaćinoj jami koja se nalazi u zaleđu Biokova.

No, nažalost nije ona jedina takva, samo na tom području ih ima preko 103, također punih raznog i opasnog otpada. Prema njihovoj evidenciji, postoji oko tisuću zagađenih jama i špilja koje ugrožavaju jedinstvenu hrvatsku faunu, ali i predstavljaju rizik za zalihe pitke vode.

“Po našem iskustvu i podacima koje mi imamo u inicijativi, paklena kombinacija su uvijek blizina ljudskih naselja i puteva te špilje i jame. Ako imate špilje ili jame koje se nalaze u blizini puta, gotovo sigurno ćete pronaći barem nešto smeća u podzemlju. Ako je još jama u blizini nekog sela, to vrlo često rezultira hrpom otpada. U nekim selima je tradicija oduvijek da se smeće baca u jame, kao što je i ovdje slučaj. Ta jama služi kao deponij već jedno duže vrijeme i za veći broj ljudi jer se ne može samo tako napuniti preko noći. To je jedna navika lokalnog stanovništva diljem Hrvatske” rekao  je Ruđer Novak pokretač inicijative Čisto podzemlje.

Opasni otpad se ne raspada

Inače, Čisto podzemlje je volonterska speleološka inicijativa koja se od 2015. godine bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje. Svojim neumornim trudom i radom, uspjeli su kažu, barem polovicu toga očistiti.

No, posla je napretek. Neistraženih, onečišćenih špilja i jama još više. Ljudi koji već desetljećima bacaju sve što stignu pa i plastiku, lešine, pesticide te opasne kemikalije, njih pak ima najviše. Samo što je rijetko tko od njih svjestan činjenice da time direktno truje i samog sebe.

“Prije to nije bio toliki problem jer se uglavnom bacalo drvo, kamenje i ovce, ali sad kad se baca plastika, kemikalije i sav taj opasni otpad – građevinski, krupni i komunalni otpad to sve ostaje dolje, ne raspada se. To je nažalost oduvijek tako u našim krajevima, ali se promijenio sastav otpada i danas to predstavlja ozbiljan ekološki problem”, rekao je Novak te pojasnio zašto je to toliko opasno.

Opasnost iz dubine

“Problem je što špilje i jame funkcioniraju kao prirodni sakupljači vode. Dakle, to su prirodne šupljine kroz koje se voda iz nadzemlja procjeđuje u podzemlje, a krške podzemne vode u Hrvatskoj izvor su za dvije trećine građana Hrvatske. I ono što se događa kad imamo smeća u njima, jest da se voda ‘procjeđuje’ preko plastike, odnosno raznosi mikroplastiku, mikrobiološku kontaminaciju – bakterije i viruse iz raspadajućih strvina i lešina u podzemne spremnike koje onda završavaju ne samo u površinskim izvorima, nego i u vodocrpilištima te izvorima pitke vode za stanovništvo od Istre do Dubrovnika koji piju vodu iz krških podzemnih spremnika” , rekao je Novak.

Upravo zbog toga što to predstavlja veliki ekološki problem, gotovo su sve speleološke udruge diljem Hrvatske, putem inicijative Čisto podzemlje, aktivno uključene u razne akcije čišćenja, kao i detektiranja novih divljih deponija. Cilj im je zaustaviti novo onečišćenje i osvijestiti ljude da to više ne čine.