Primorac o poreznoj reformi: Ovo je naš glavni cilj

Ciljevi porezne reforme su povećanje autonomije lokalnih jedinica i buđenje konkurencije među njima, pri čemu će građani za mjesto stanovanja moći birati one koje im odgovaraju i po pitanju poreznog opterećenja, izjavio je u srijedu ministar financija Marko Primorac.

Odgovarajući na pitanja novinara na marginama Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma “Budućnost Hrvatske”, Primorac je otkrio još neke detalje porezne reforme koja će biti predstavljena sljedeći tjedan, čiji je glavni proklamirani cilj rast neto plaća građana, a koja bi na snagu trebala stupiti s prvim danom iduće godine.

Govoreći o najavljenom ukidanju prireza, Primorac je pojasnio da će jedinice lokalne samouprave moći samostalno utvrđivati ​​stopu poreza na dohodak, koja će biti do visine koja će im omogućiti ostvarivanje prihoda od dotadašnje maksimalne stope prireza.

“No isto tako mogu napraviti i određeno rasterećenje, do granice koju ćemo utvrditi, tako da će o tome ovisiti koliko će rasti rasti onima s najvišim dohocima”, pojasnio je ministar Marko  Primorac .

Drugim riječima, model će jedinicama lokalne samouprave koje nemaju prirez omogućiti dodatno rasterećenje mjesta svojih građana.

Tako će donji limit stopa poreza na dohodak biti manji od postojećih 20 i 30 posto, dok će se gornji izračunati tako da se postojećim stopama pribroji prirez, najavio je Primorac, ne želeći otkriti na kojim će razinama granice biti utvrđene.

Suštinska reforma sustava fiskalne decentralizacije

Nije se složio s tezom da središnja država reforme provodi na teret lokalnih proračuna te pritom ubire političke bodove.

“Želimo omogućiti onima koji to mogu i žele, da naprave rasterećenje (…) Oni koje to žele a ne mogu, oni će ostaviti stope kakve su sada”, istaknuo je.

Političke opcije, poput SDP-a, Možemo! i Centra, koje inače zagovaraju porezna rasterećenja i povećanje lokalne autonomije, ustvrdio je Primorac, sada ove poteze koji idu u smjeru daljnje decentralizacije, tumače na način koji u najmanju ruku nije primjeren i očekivan.

“Smatrao sam da će oni pozdraviti tako nešto”, rekao je ministar.

Istaknuo je da je cilj probuditi konkurenciju između lokalnih jedinica, u smislu da one, uz ponudu javnih dobara i usluga, također nude i pripadajuće porezno opterećenje, te tako privlače one građane koji su spremni tu ponudu prihvatiti, u smislu svog mjesta stanovanja.

“Fiskalnom decentralizacijom, primjenom modela ekonomista Charlesa Tiebouta, upravo se uvodi konkurencija u javni sektor. To je jedinstveni primjer. Ovoga nije bilo u Hrvatskoj jako dugo. Ja mislim da se to može samo pozdraviti”, izjavio je Primorac.

S obzirom na autonomiju koja će se jedinicama dodijeliti, Primorac je ocijenio kako je ovo “prava, suštinska reforma sustava fiskalne decentralizacije”.

Primorac je istaknuo i da su jedinice lokalne i regionalne samouprave lani ostvarile suficit, uz značajan rast prihoda od poreza na dohodak i prireza, u prosjeku od 20 do 25 posto. Očekuje se da će jedinice povećanje tih prihoda ostvariti i u ovoj godini, u prosjeku za minimalno 16 posto, rekao je Primorac.

Za one s najnižim dohocima najveća korist od rasterećenja mirovinskog osiguranja

Kada je riječ o građanima s najnižim dohocima, oni će koristi prije svega imati od rasterećenja sustava mirovinskog osiguranja.

Kako je otkrio ministar, rasterećenje u domeni mirovinskog osiguranja će se provesti tako da će postojati fiksni iznos izdatka, u apsolutnom iznosu, na koji se neće plaćati doprinosi za mirovinsko osiguranje, do određene razine bruto plaće.

“Nakon toga će taj izdatak kontinuirano padati, dakle smanjivati ​​se, tako da će i beneficije tog rasterećenja biti sve manje i manje, do jedne razine bruto platiti do koje će se rasterećenje činiti. Nakon toga, građani više neće imati koristi od tog umanjenja, odnosno plaćat će punu stopu doprinosa za mirovinsko osiguranje”, pojasnio je Primorac.

Primorac se ne slaže s konstatacijama poduzetnika da najavljene izmjene povećavaju neizvjesnost, s obzirom da izmjene idu u smjeru poreznog rasterećenja, pri čemu se ne utječe na rast troškova koje poslodavac ima za radnike, to jest na bruto plaću.