Prof. Vrček: Izloženost populacije etilen-oksidu zbog masovnih je testiranja velika

Prehrambeno tržište Europske unije ponovno potresa skandal zbog nedopuštenih kemikalija u hrani. Riječ je o etilen-oksidu, otrovnu plinu koji se upotrebljava za pripravu nekih prehrambenih aditiva, poput zgušnjivača E410 (karuba guma), pa tijekom tih procesa zaostaje u hrani. Uporaba etilen-oksida u prehrambenoj industriji već je godinama zabranjena u Europskoj uniji pa su takvi incidenti uglavnom povezani s uvozom hrane iz trećih zemalja, piše hrvatski kemičar i sveučilišni profesor, prof. dr. Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijski fakulteta za Glas Koncila.

Zbog tragova etilen-oksida s trgovačkih su polica država članica, uključujući Hrvatsku, povučeni mnogi proizvodi koji su onečišćeni nedopuštenom kemikalijom: sladoledi, jogurti, keksi, orašasti plodovi, grickalice, deserti, dijetalna hrana, žitarice, pekarski proizvodi… To je jedan od većih opoziva hrane i još jedan pokazatelj da je europsko tržište ranjivo zbog polupropusnih granica i pohlepe prehrambene industrije. Mnogi su razvikani brendovi, poput Milke, Marsa ili McDonald’sa, rabili u svojim proizvodima jeftine dodatke (emulgatore) uglavnom iz Indije, koji su zbog nedovoljne kontrole kvalitete bili onečišćeni etilen-oksidom.

Mantra o malom riziku

Budući da na području Europske unije postoji učinkovit sustav uzbunjivanja (takozvani RASFF sustav), svi su mediji bili pravodobno obaviješteni i većina ih je ispravno prenijela informaciju o etilen-oksidu. Nažalost, mnogi odgovorni u Hrvatskoj ponavljaju poštapalicu o neznatnom riziku: gotovo da ne postoji mogućnost štetnih posljedica jer je izloženost etilen-oksidu mala. No to nije utjeha za one koji će platiti zdravstvenu cijenu kontaminacije prehrambenoga proizvoda etilen-oksidom. Svaki neželjeni klinički ishod potpuno je nepotreban jer je riječ o suvišnoj kemikaliji koju je lako zamijeniti u postupcima obrade prehrambenih proizvoda.

Ilegalna kemikalija

Takozvani toksikolozi sedativi, pa i oni u Hrvatskoj, nepotrebno tumače pojmovne razlike između rizika i propisa. Pa se služe neobičnim konstrukcijama prema kojima etilen-oksid u hrani nije dopušten europskim pravilnicima, ali je ugroza od izloženosti relativno mala. Takva relativizacija postojeće regulacije samo zbunjuje javnost. Nejasno je zašto se ignorira vrlo jasno stajalište koordinatora za krizna stanja u prehrambenom sektoru Europske unije: »Za prehrambene proizvode koji sadrže aditiv E410, koji može biti onečišćen etilen-oksidom, ne postoji razina izloženosti koja je sigurna za ljudsko zdravlje. Stoga je bilo koja količina te tvari u hrani rizik za potrošače.« Drugim riječima, etilen-oksid je ilegalna kemikalija u europskoj hrani.

Standardi kakvoće

Dobro je da su europski standardi sigurnosti hrane vrlo visoki jer, kao prvo, visoki kriteriji kvalitete ne štete ljudskomu zdravlju, a s druge strane postaju brana pred uvozom sumnjivih prehrambenih proizvoda iz Turske, Indije, Kine… Nije tajna da je riječ i o trgovinskom ratu u kojem Europska unija štiti svoj prostor pred invazijom jeftine robe iz trećih zemalja. Sličnu bi politiku trebala provoditi i Hrvatska, u kojoj bi regulatorne i inspekcijske službe trebale podići ljestvicu kakvoće i otežati distribuciju masovnih artikala lošega profila iz Poljske, Španjolske, Njemačke…

Etilen-oksid mutagena i kancerogena tvar

Etilen-oksid je mutagena i kancerogena tvar, a rabi se kao fumigant za sterilizaciju medicinskih materijala, kao dezinficijens. To je lako zapaljiv plin koji može uzrokovati teške opekline kože i ozljede oka, može nadražiti dišni sustav, izazvati vrtoglavicu te ima štetan učinak na plodnost. Stoga je razumljivo da ga europska regulatorna birokracija ne želi vidjeti na meniju Europljana.

Nije isključeno da određenim skupinama stručnjaka unutar mjerodavnih institucija smeta »licemjerna« europska regulacija etilen-oksida. S jedne je strane dopušteno i prihvatljivo premazivanje štapića za uzimanje briseva za detekciju koronavirusa, odnosno impregnacija etilen-oksidom kućnih testova, a zaštita prehrambenih proizvoda etilen-oksidom – toksikološka je hereza. Izloženost populacije etilen-oksidu zbog redovitih i masovnih testiranja je velika. Zbog velikih se brojaka može očekivati da će određeni statistički uzorak testiranih ljudi platiti zdravstvenu cijenu. Posljedice koje se pripisuju konzumaciji hrane onečišćene etilen-oksidom vrijede i za česte procedure unosa kemijski onečišćenih štapića u nosnu šupljinu.

* Dr. Vrček je član Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala