Proizvođač sustava za SMS uzbune u pet godina od države dobio 190 milijuna eura

King ICT je već godinama poznat po tome da značajan dio svojih prihoda ostvaruje u poslovima s državom i državnim kompanijama. Prije pet godina našli su se u središtu pažnje javnosti, nakon što su, kao informatička kompanija, u konzorciju s još nekim tvrtkama, dobili posao izgradnje spremnika za naftu za JANAF

Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) koji je plaćen oko 8 milijuna eura još uvijek ne funkcionira, što smo mogli vidjeti i prilikom testiranja početkom lipnja, a pogotovo kod nedavnih oluja, kada je građane trebalo upozoriti na nadolazeću opasnost.

Jedan od izgovora zbog čega sustav nije iskorišten da građane upozori na opasnost od oluje bio je da još uvijek nije donesen pravilnik kojim bi se reguliralo tko, kada i u kojim situacijama aktivira upozorenja.

S Pravilnikom ili bez, SRUUK ne funkcionira

No i da su imali pravilnik, opet se ništa ne bi dogodilo, jer SRUUK ne funkcionira, a očito nitko nije u stanju ni donijeti odluku o upozoravanju stanovništva. Naime, odavno postoji Pravilnik o uzbunjivanju stanovništva i Standardni operativni postupak Civilne zaštite kojim je regulirano tko, kada i kako donosi odluku o uzbunjivanju koje se može napraviti na klasičan način – sirenama, putem medija itd.

No, vratimo se na SRUUK. U javnosti se stvorila slika kao da se radi o sustavu za slanje SMS-ova, no to je samo jedna od devet funkcionalnosti koje bi taj sustav trebao imati. Razgovarali smo s nekoliko stručnjaka koji su željeli ostati anonimni, a koji su upoznati s funkcioniranjem ovakvih sustava koji su nam pojasnili da slanje SMS-ova zapravo i nije najbolja opcija u slučajevima kada treba obavijestiti jako veliki broj građana.

SMS-ovima nije moguće na vrijeme obavijestiti veći broj građana

SMS tehnologija ima svoja ograničenja u smislu da je moguće poslati maksimalno 500 SMS poruka u sekundi – i to u optimističnom scenariju – u praksi je ta brojka i manja, pa ako, recimo, želimo SMS-om obavijestiti milijun ljudi, to bi potrajalo najmanje pola sata. Uostalom i kod testiranja sustava početkom lipnja oni koji su dobili poruke znali su primjetiti velike razlike u vremenu primanja poruka od svojih susjeda ili prijatelja koji žive na geografski sličnom području.

Za efikasno obavještavanje velikog broja građana upotrebljava se tzv. cell broadcast, koji je također predviđen da bude dio SRUUK-a, no iz nekog razloga on još nije u funkciji. Radi se o obavijestima koje je moguće slati na pametne telefone i stižu svim korisnicima istovremeno.

Cell broadcast još uvijek nije u funkciji

To je priznao i ministar Božinović kada je u obraćanju javnosti prije tjedan dana rekao da je “bitno implementirati sustav cell broadcasta” dodajući kako “u trenutku kada je DHMZ objavio crveni meteoalarm poruke do građana najvjerojatnije ne bi došle na vrijeme, čak i da je sustav bio u upotrebi”.

Zašto cell broadcast još uvijek ne funkcionira nije poznato, kao ni to u kojem postotku je sustav uopće dovršen. Prema procjenama jednog od stručnjaka s kojim smo razgovarali, a koji je želio ostati anoniman, funkcionira tek trećina sustava, ali do službenih informacija nije moguće doći. Odmah nakon oluje koja je pogodila područje Zagreba i dio Slavonije, načelnik Sektora 112 unutar Civilne zaštite Davorin Spevec rekao je da su uočeni određeni nedostaci u Sustavu, pa smo upitali MUP o kojim se nedostacima radi, ali do objave teksta nismo dobili odgovor.

U kojoj je sustav fazi dovršenosti, iz MUP-a ne odgovaraju

Informacije o tome u kojoj je fazi dovršenosti Sustav nismo mogli dobiti ni od kompanije King ICT, koja je kao dio konzorcija dobila posao njegove izrade. Upitali smo ih kada se očekuje da bi SRUUK trebao biti u potpunosti dovršen, koje funkcije nedostaju i je li naručitelj, odnosno MUP platio njegovu izradu. Odgovorili su nam da ne mogu odgovoriti na pitanja “iz razloga što je sustav u cijelosti u posjedu i vlasništvu Naručitelja, stoga je Naručitelj jedini ovlašten davati informacije o istome.”

Bilo je i problema sa samim natječajem za ovaj posao. Nakon što je pobijedio konzorcij koji predvodi King ICT, u kojem su još GDi i francuski Intersec, podnesena je žalba na rezultat natječaja. Žalbu je podnio konzorcij predvođen Hrvatskim telekomom. Kako je tada pisao portal Rep.hr, HT se žalio da su postojale značajne nepravilnosti kod odabira, posebice kod izračuna dodijeljenih bodova. Na primjer, u žalbi se tvrdilo da je King ICT na jednom od kriterija dobio 30 bodova, a da je zapravo trebao dobiti 0 bodova. Iako su neke tvrdnje iz žalbe uvažene, većina ih je odbačena, te je konzorcij King ICT-a dobio posao.

King ICT 2021. godine gotovo pola prihoda ostvario u poslovima s državom

King ICT je već godinama poznat po tome da značajan dio svojih prihoda ostvaruje u poslovima s državom i državnim kompanijama. Prije pet godina našli su se u središtu pažnje javnosti, nakon što su, kao informatička kompanija, u konzorciju s još nekim tvrtkama, dobili posao izgradnje spremnika za naftu za JANAF.

U posljednjih pet godina, od 2018. do 2022. godine, King ICT-u iz državnog proračuna isplaćeno je ukupno oko 187 milijuna eura. Podaci su to iz sustava Državne riznice, u kojem su evidentirane isplate dobavljačima. Na primjer, prošle, 2022. godine King ICT Grupa imala je poslovne prihode u iznosu od 938 milijuna kuna, odnosno 125 milijuna eura, a iz proračuna im je isplaćeno 37,5 milijuna eura. Znači oko trećina prihoda prošle godine ostvarena je od poslova s državom.

Još veći postotak od poslovanja s državom imali su 2021. godine. Tada je King ICT Grupa imala 109 milijuna eura prihoda, a iz proračuna im je isplaćeno 51,2 milijuna eura. Oko 47 posto prihoda ostvarili su u poslovima s državom.

Kada se pogledaju podaci i za ovu godinu, vidi se da je King ICT-u već do sada isplaćeno oko 22,7 milijuna eura. Najviše im je isplatilo Ministarstvo unutarnjih poslova, oko 8,8 milijuna eura, što je otprilike sličan iznos koliko je koštao i SRUUK. Radili su i za Središnji ured za razvoj digitalnog društva, koji im je isplatio oko 4 milijuna eura, a na listi među većim isplatiteljima je i Ministarstvo poljoprivrede koje im je platilo poslove u vrijednosti od 2,2 milijuna eura.