Pronađena prva masovna grobnica u Domovinskom ratu

Na današnji dan, 9. siječnja 1992. godine, uz prometnicu Pakrac - Požega, stotinjak metara od sela Kusonje pronađena je prva masovna grobnica u Domovinskom ratu. U grobnici su se nalazili posmrtni ostaci ubijenih hrvatskih vojnika i policajaca koji su stradali 8. i 9. rujna 1991. godine u bitci za selo Kusonje.

U ispomoć policijskim snagama i domaćim braniteljima na pakračkom ratištu, krajem ljeta ’91., počele su stizati postrojbe iz sastava Zbora narodne garde, a među prvima bila je „A“ satnija 105. bjelovarske brigade. Nekoliko dana nakon dolaska na pakračko ratište, 8. rujna 1991. godine, jedan je vod krenuo je improviziranim oklopnim vozilom u izviđanje prema selu Kusonjama nastanjenom pretežito srpskim stanovništvom. Hrvatski vojnici ondje su naišli na zasjedu u kojoj je improvizirano oklopno vozilo uništeno te su se hrvatski branitelji sklonili su se u kuću s kućnim brojem 55 i organizirali obranu.

U pomoć su im uskoro priskočili pripadnici hrvatskih snaga s drugih položaja. No branitelji nisu željeli ostaviti brojne ranjenike koje pod jakom vatrom nisu mogli izvući. Budući da više nije bilo prilike za proboj, preživjeli branitelji morali su se predati. Oni koji nisu poginuli u borbi ubijeni su nakon predaje te pokopani u masovnoj grobnici koja je otkrivena na današnji dan ’92. Kako se nalazila na ničijoj, zemlji ekshumacija je provedena pod nadzorom promatrača Europske zajednice. Idućeg mjeseca u Bjelovaru su poginule hrvatske branitelje ispratile tisuće ljudi, a misu je predvodio kardinal Franjo Kuharić.

Nakon ove masovne grobnice, do danas je pronađeno još 150 masovnih grobnica u Republici Hrvatskoj iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci 2162 osobe. Za mnogima se još uvijek traga. Ne smijemo zaboraviti niti zločine počinjene nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Jedan od njih, dogodio se upravo na današnji dan 1994. godine u selu Buhine Kuće nadomak Viteza.

Postrojbe Armije BiH upale su u selo u sklopu ofenzive na Lašvansku dolinu. U krvavom pohodu ubijeno je 26 hrvatskih civila i vojnika. Prema nekim izvorima, prije nego što su ih ubili, nad mnogima su se iživljavali na najgore moguće načine, a jednog su civila čak razapeli na križ. U borbama oko Viteza, taj se dan smatra jednim od najtežih. Upadom u Buhine kuće, snage Armije BiH presjekle su komunikaciju između Viteza i Busovače i tako se približile cilju da Lašvansku dolinu presjeku na dva dijela – za to im je bilo potrebno manje od kilometra. Na sreću nisu uspjeli, jer da jesu tko zna što bi bilo s preko 60 tisuća Hrvata koji su tada bili u Lašvanskoj dolini. Buhine kuće, postrojbe HVO-a su 20. siječnja 1994. godine vratile pod svoj nadzor, a po ulasku u zaseok dočekali su ih stravični prizori.