PRŠUT, STEČAJI, A NA KRAJU I MAMIĆ... SKANDAL ZA SKANDALOM Samo dva mjeseca bila su potrebna da se potpuno uništi ugled hrvatskog pravosuđa

Hrvatsko pravosuđe u manje od dva mjeseca zatresla su tri velika skandala koja sada bacaju mračno svjetlo na već okaljanu reputaciju na vladavinu prava u Hrvatskoj.

Podsjećamo, u Zdravko Mamić u utorak je u Mostaru izjavio da je predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi, kojega je nazvao "kleptomanom, kriminalcem i varalicom" osobno nosio novac, a za mito je optužio i suca Županijskog suda u Osijeku Zvonka Vekića, suca Darka Krušlina, ali i suca Visokog prekršajnog suda u Zagrebu Nedjeljka Bobana.

Istaknuo da je izjavu o tome već poslao Državnom odvjetništvu te da je spreman staviti se na dispoziciju Državnom odvjetništvu i USKOK-u kako bi dokazao "da je Sessa kriminalac" i  "otimač novca građanima". Također, rekao je kako je USKOK-u poslao USB stick sa svojom izjavom, što je USKOK tijekom dana i potvrdio. Naglasili su da se od 8. listopada 2020. kada je zaprimljen provodi istraga u točnost Mamićevih navoda. 

Uhićenje suca Mihaela Kovačića

Gotovo točno mjesec dana prije Mamićeve šokantne izjave, u velikoj akciji USKOK-a uhićen je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mihael Kovačić te još 12 osoba, sve zbog malverzacija u stečajnim malverzacijama koje su navodno trajale od 2009. do 2020. godine.

Akcijom je obuhvaćeno još nekoliko stečajnih upravitelja koji su novac stečajnih dužnika, u dogovoru sa sucem, prebacivali na tvrtke s kojima su bili povezani, ili čak tvrtke u njihovom vlasništvu. Sumnja se da su stečajni dužnici oštećeni za 30 milijuna kuna. 

Protiv Kovačića je, nevezano za uhićenje, već pokrenut stegovni postupak zbog neprimjerenog obavljanja sudačke dužnosti, a sudac je i prije uhićenja od Državnog sudbenog vijeća tražio skidanje imuniteta, što mu je odobreno.

Konoba 'Pršut'

Izuzetno negativno svjetlo na hrvatsko pravosuđe bacila je i famozna rođendanska proslava bivšeg nogometaša Ivice Mornara u konobi Pršut, u vlasništvu poduzetnika i splitskog gradonačelničkog kandidata Željka Keruma. Naime, na proslavi koja je početkom veljače postala glavna tema u hrvatskim medijima, uz Keruma, našli su se Bruno Klein, predsjednik Županijskog suda u Splitu, Silvio Čović, predsjednik Upravnog suda u Splitu, Dinko Mešin, glasnogovornik Županijskog suda u Splitu, Miho Mratović, sudac Županijskog suda i Tomislav Zlodre, sudac Općinskog suda u Splitu.

Upravni sud u Splitu priopćio je da sudac Čović trenutačno nije zadužen ni za nijedan predmet u kojemu bi sudjelovao Kerum, ili s njime povezana osoba. Na tom sudu se vodi upravni postupak između trgovačkog društva Kruščica d.o.o. koja je u vlasništvu Kerumove supruge Fani i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Sud u priopćenju navodi  i kako je od osnivanja suda 1. siječnja 2012. pokrenuto ukupno 10 sporova u kojima se kao stranke pojavljuju Fani Kerum, Kruščica i Kerum d.o.o. te ističu kako je od toga riješeno ukupno devet predmeta pa je u sedam sporova tužba odbijena kao neosnovana, a u dva je tužba usvojena uz vraćanje predmeta na ponovni postupak nadležnim upravnim tijelima.

Suci s proslave dobili su ''packu'' Vrhovnog suda, ali drugih posljedica, čini,se, zasad nije bilo.

"U povodu 'druženja' nekolicine sudaca Županijskog, Općinskog i Upravnog suda u Splitu u konobi poduzetnika i kandidata za gradonačelnika Splita, navodimo sljedeće. Suci moraju uvijek voditi računa o svom ponašanju u sudnici i izvan nje. Standardi primjerenosti i obveze sudaca u tom su smislu propisani Kodeksom sudačke etike i viši su nego kod osoba koje ne obnašaju sudačku dužnost. Pozivamo suce da skrupulozno i s posebnom pozornošću vode računa o svakoj situaciji u kojoj bi njihovo ponašanje moglo izgledati neprimjereno te da se vode načelima određenim u Kodeksu sudačke etike", priopćio je glasnogovornik Vrhovnog suda RH Željko Pajalić.

Transparency International o korupciji: U Hrvatskoj nema pomaka

Od 1995. godine Transparency International objavljuje Indeks percepcije korupcije (Corruption Perceptions Index – CPI) koji na godišnjoj razini rangira zemlje po

njihovoj percipiranoj razini korupcije u javnom sektoru, u skladu sa stručnim procjenama i istraživanjima javnog mnijenja. Indeks rangira 180 zemalja na skali od 100 (bez korupcije) do 0 (visoka korumpiranost).  

Indeks percepcije korupcije temelji se na uobičajenoj definiciji korupcije kao "zloupotrebe javnih ovlasti radi osobne koristi", čime se istraživanja korupcija ograničuje na javni i državni sektor. Indeks se sastoji od dvije skupine podataka: anketnog istraživanja stavova poslovnih ljudi i procjena i percepcija eksperata za pojedine zemlje.

Prema podacima poji su objavljeni krajem siječnja, Hrvatska  je u 2020. imala 47 bodova i nalazila se na 63. mjestu, što je isti rezultat kao i 2019. godine.

Hrvatska se 2012. godine po Indeksu percepcije korupcije (IPK) nalazila na 62. mjestu s ocjenom 46, što je i dalje ispod prolazne ocjene 50 kao i ispod prosjeka Europske unije od 63,6. 2013. godine Hrvatska se nalazi na 57. mjestu s 48 bodova, što je za pet mjesta bolje nego 2012.

Godine 2014. Hrvatska se s istom ocjenom 48 nalazi na 61. mjestu, što je za četiri mjesta lošije nego prošle godine. Indeks 2015. postavlja Hrvatsku na 50. mjesto (51 bod) u skupinu nekorumpiranih država., a 2016. godine, Hrvatska se nalazi na 55. mjestu s 49 bodova te se tim padom bodova penje na ljestvici za pet mjesta. 

Još 2017. godine Hrvatska zadržava isti broj bodova, 49, te se nalazi na 57. mjestu. Slijedeće, 2018. godine, postiže 48 bodova i 60. je na ljestvici.