Pupovčeve Novosti žale se na sliku Srba u hrvatskim udžbenicima: Srbi predstavljeni kao ‘hegemonisti’
“U školskim udžbenicima učestalo je negativno predstavljanje Srba kao kolektiviteta u lekcijama gdje se spominje srpska hegemonija. Mađarska manjina se izjednačava s djelovanjem mađarskih vlasti kroz povijest. Sve Talijane stavljaju se u koš s onima koji su provodili talijanizaciju”, žalila se Anja Kožul u “Novostima” koje izdaje Srpsko narodno vijeće (SNV) koalicijskog partnera Andreja Plenkovića, Milorada Pupovca. Trebaju li Srbi biti predstavljeni kao hegemonisti možda najbolje pokazuju definiciju hegemonije, ali i postupci predstavnika Srba u Hrvatskoj.
U članku se osvrće na Analizu predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske , a koju je zatražila Ured potpredsjednice Vlade Anje Šimprage (SDSS).
Autor publikacije i voditelj istraživanja Dejan Stjepanović sa Sveučilišta u Dundeeju iz Ujedinjenog Kraljevstva ustvrdio je za “Novosti” da “ne predstavlja se opozicija, različito mišljenje unutar manjinske grupacije”.
“Tko se god bavi manjinskim, identitetskim pitanjem bit će mu jasno da to može proizvesti neke nuspojave, odnosno da tome nije mjesto tu. Rekao bih da nikad nećemo imati jedan udžbenik, kao što nemamo jednu službenu povijest. Zato možemo imati multiperspektivnost. To se dosad nije dovoljno potenciralo. Pretpostavlja se da učenici imaju jedan fiksni identitet ali nije tako. Dječji je lakše razumjeti da netko ima više identiteta, da je on promjenjiv”, dodaje se.
U “Novostima” se žale na ovakav prikaz i preko Nine Čolović, istraživačice iz Arhiva Srba, koja smatra da je “etnicitet shvaćen na banaliziran način. Jedna od predrasuda je da su svi Srbi ili Srpkinje iz Srbije i da govore srpski jezik.”
“Zapravo je to puno kompleksnije i heterogenije. Treba ukazati da manjina nije homogena bezlična masa. Treba manjine predstaviti isto kao i ostatak društva. Pripadnici manjina također imaju različite poglede na svijet i razgranate živote”, dodaje Čolović.
Srbi i analiza
“Srpska nacionalna manjina je najzastupljenija zajednica u uzorku udžbenika ove studije. Od ukupnih opažanja, njih 103 se odnose na značajne osobe. Najčešće spominjani su znanstvenik Nikola Tesla i pjesnik Petar Preradović , ukupno 50 opažanja. To je u kontrastu samo jednim spominjanjem, također, značajnog znanstvenika Milutina Milankovića. Dvanaest opažanja odnosi se na toponime (najčešći je Jasenovac), a ostalo su kolektiviteti (npr. Srbi i srpski narod).
Često se pojedinci za koje predstavnici srpske manjine tvrde da su Srbi navedeni kao pripadnici većinskog naroda. Najčešći primjeri za to su Petar Preradović, Vladan Desnica i Grigor Vitez. U nekim je slučajevima kontekst nedovoljno objašnjen te kao takav dodatno doprinosi negativnoj percepciji ove manjine. Učestalo je negativno predstavljanje (oko 15 %) Srba kao kolektiviteta, npr. u kontekstu srpske hegemonije. Također, evidentno je izostavljanje spominjanja nacionalnosti značajnih Srba od oko 38 % , a još je izraženije u odnosu na druge manjine, npr. talijansku, samo u 1 %, ili mađarsku 0 % opažanja ne navodi nacionalnost”, navodi se.
Isti udžbenik (Erdelja i Stojaković 2022: 192) prikazuje kolonu srpskih izbjeglica u ljeto 1995. godine i postavlja pitanje: „Što misliš, zašto isti događaj dvije strane tumači na posve suprotan način?“ U oba navedena slučaja elementi multiperspektivnosti i inkuzivnosti, koji
su u kontrastu s nalazima ranijih studija (isp. Gasanbo i Maître 2006; Koren 2020). Međutim, i ovdje može potencijalno doći do prenaglašavanja razlika u tumačenju povijesnih događaja, tj. prenaglašavanja kolektivnog sjećanja ili stvaranja unutaretničkih stereotipa”, dodaje se u analizi.
Analiza se u cijelosti može pronaći ovdje:
Hegemonisti, hegemonija i Srbi
Razjasnimo na što se točno “Novosti” žale. Prema Hrvatskom jezičnom portalu hegemonist je “onaj koji zagovara hegemoniju”.
Hegemonija je definirana na dva načina:
1. prevlast ili dominacija neke države ili nacije nad drugima; hegemonizam
2. pov. ideol. prevlast jednog društvenog sloja ili jedne stranke nad drugim klasom ili strankom
Pupovčeve Novosti od Plenkovića 2022. godine dobile su 400.000 kuna više nego 2020.
“Novosti” su za ovakvo pisanje na neki način nagrađene.
Savjet za nacionalne manjine na sjednici održanoj 21. travnja 2022. donio je odluku o dodjeli sredstava za programe udruga i ustanova nacionalnih manjina, u sklopu koje je Srpskom narodnom vijeću (SNV) pripalo 5.087.000,00 kuna koliko je pola milijuna kuna više. nego primjerice 2020. godine.
Kako je izdavač tjednika Novosti SNV, one su dobile 4.000.000,00 kuna, što je točno 400.000 kuna više nego prije dvije godine. Ovaj tjednik izlazi u 52 broja godišnje, a naklada mu je 6000 primjeraka, za 200 primjeraka manje nego 2020.
Prodaje se u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, glavna urednica je Andrea Radak, a njezin zamjenik Boris Postnikov.
Dopuštanje srpskog hegemonizma
Gledajući povijesno srbijanska hegemonija trajala je od Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije pa sve do jugoslavenske komunističke tvorevine. Njezin je kraj trebalo označiti stvaranje hrvatske države 1990., Domovinski rat kojim je Hrvatska obranjena od srpske agresije, trebali su značiti kraj projektu Velike Srbije.
No, politike današnje vlasti i dalje dopuštaju srpski hegemonizam.
Tako Plenkovićev koalicijski partner Pupovac redovito, bez da ga itko u tome sprječava, kleveće Hrvatsku, brani Aleksandra Vučića, napada pojedine biskupe, optužuje da se u Vukovaru sustavno radilo na smanjenju broja Srba, dijeli žrtve potresa po nacionalnoj osnovi… Pupovac, uz to, širi istu retoriku kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić o “egzodusu Srba tijekom Oluje”. Pupovčev SNV je prošle godine u “Izjavi za sjećanje SNV-a” poručio da je obilježavanje u Deringaju kod Gračaca prilika “da se prisjetimo ratnih strahota, ratnih progonstava, ratnog razaranja i ratnog stradanja svakog našeg sugrađanina u ratnim godinama od 1991. do 1995., kao i da se s javnošću podijeli sjećanje na stradanje Srba za vrijeme „Oluje“, njihov historijski egzodus, masovno uništavanje njihove imovine i ubijanje mnogih koji su ostali u svojim kućama”.
Plenkovićev koalicijski partner zapravo često igra dvostruku igru, zbunjen je i ne zna tko mu je predsjednik, ni koji je glavni grad zemlje u kojoj živi.
“Srpski svet ne samo da je službena politika Vučićevog režima, već su temelji za njegovu gradnju postavljeni u ranijem, takozvanom demokratskom periodu. Specifičan je to arhitektonski poduhvat – izgradnja “Srpskog sveta” izvodi se destabiliziranjem susjednih država. Mijenjaju se u srpskoj politici akteri, partije, sumnjiva lica, vlade i ministri, ali hegemonistička matrica ostaje ista”, opisao je u svojoj kolumni Tonči Mirić još 2021. godine.
“Prije Oluje, Velika Srbija, stvorena zločinima i etničkim čišćenjem, bila je realnost na terenu, njezino priznanje bilo je tek pitanje vremena, uz sveprisutni mit o nepobjedivosti srpske vojske. Da bi je se srušilo morao se pojaviti David (HV i HVO) koji je pobijedio Golijata. Vučićev “srpski svet“ u Hrvatskoj može uspjeti samo ako mu to dopusti hrvatsko političko vodstvo. Svjesni su toga i Aleksandar Vučić i Milorad Dodik i patrijarh Porfirije. I zato su se s njihove “kontra-oluje“ u Busijama pokraj Beograda ipak čuli ponešto niži tonovi nego prethodnih godina. Da bi zaustavili “srpski svet“ Milanović i Plenković danas ne moraju pobijediti Golijata, već samo, rečeno jezikom bajke – ne prepustiti pobjedu patuljcima. Mislim da oni to mogu. Ako ne zbog viših ciljeva – barem zbog sebe”, upozorila je Višnja Starešina iste godine za Slobodnu Dalmaciju.
Izvor:Narod.hr
Autor: Ivana Josipović/Foto:Montaža: Narod.hr, izvor: Fah
